Poslije 10, 15 ili 25 godina skrivanja ili bjekstva, ubice i mučitelji se nikada više ne mogu kazniti, s obzirom da je Ministarstvo pravde odbilo da u Krivični zakonik (KZ) unese odredbu kojim ova krivična djela ne bi zastarijevala, upozorili su iz Akcije za ljudska prava. Iz te NVO su poručili da poslednji stav radne grupe Ministarstva pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakonika nije razjasnio kako će do kraja glasiti najavljeno ograničenje komentarisanja sudskih postupaka tužilačkih istraga prije njihove pravosnažnosti, ukazujući da je taj predlog suprotan međunarodnim standardima slobode izražavanja.
– Jasno je da nije prihvaćena većina drugih predloga za reformu Krivičnog zakonika u cilju unapređenja slobode izražavanja, zaštite života i zabrane torture. Smatramo da Crna Gora nema vremena za odlaganje reformi i da je potreban mnogo ozbiljniji stručni pristup ovako značajnim pitanjima. Nažalost, Ministarstvo pravde za sad ignoriše preporuke Komiteta protiv mučenja i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, kao i suočavanje s ozbiljnim opasnostima po društvo u vidu talasa ubistava, nekažnjivosti policijske torture, napada na novinare i slično – upozorili su iz HRA, na čijem je čelu Tea Gorjanc Prelević.
Iz HRA ukazuju da je odbijen i predlog da ne zastarijeva krivično gonjenje i izvršavanje kazne zbog mučenja, ubistva i teškog ubistva.
– Znači da se ubice i mučitelji poslije 10, 15 ili 25 godina skrivanja ili bjekstva nikada više ne mogu kazniti. Apsurdno, u Crnoj Gori istovremeno ne zastarjevaju krivična djela kao što su utaja poreza i doprinosa, nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, neovlašćena upotreba tuđe firme i sl., što znači da izvršioci tih krivičnih djela za njih mogu doživotno da odgovaraju. Neće biti povećane kazne za zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza, iako je to, kao i nezastarijevanje mučenja u Crnoj Gori, izričito preporučio Komitet protiv mučenja i iako se kazne za ta krivična djela u Crnoj Gori u kontinuitetu izriču prenisko, ispod minimalnih međunarodnih standarda – ističu iz HRA.
Ukazuju da je odbijen predlog za pojačanu zaštitu novinara propisivanjem novih krivičnih djela „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“ i „napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka“, odnosno dopunu krivičnih djela „teško ubistvo“ i „teška tjelesna povreda“. Iz HRA su naveli da su iz Ministarstva pravde to obrazložili time da postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada. Oni ističu da je u izvještajima i Evropske unije o Crnoj Gori i svim drugim relevantnim izvještajima o stanju ljudskih prava u državi naglašen isključivo problem nekažnjivosti napada na novinare.
Napominju da su odbijeni i brojni predlozi Akcije za ljudska prava, navodeći da će u Krivičnom zakoniku i dalje ostati krivično djelo „iznošenje ličnih i porodičnih prilika“, koje je po njihovoj ocjeni anahrono, jer predstavlja oblik uvrede i klevete, i suprotno međunarodnim standardima ljudskih prava.
– Ovo krivično djelo omogućava da ne odgovara lice koje u javnost iznese štetne podatke iz vašeg privatnog života, ako dokaže da su istiniti – precizirali su iz HRA.
Navode da krivično djelo „povreda ugleda Crne Gore“, za koje se može otići i u zatvor za „izlaganje poruzi“ države, grba, zastave i himne, i dalje postoji uprkos preporukama svih međunarodnih organizacija za slobodu govora. Ukazuju da u KZ-u ostaje i krivično djelo „povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije“, za koje je propisana kazna i do 10.000 eura za izlaganje poruzi države s kojom Crna Gora ima diplomatske odnose ili međunarodnu organizaciju čija je članica.
– Ovo znači da se Evropska unija i NATO i dalje mogu nekažnjeno „izlagati poruzi“, ali ne i OEBS, Savjet Evrope i UN – pojašnjavaju iz HRA.
Zatvorenici se, kako dodaju, neće otpuštati iz zatvora na uslovni otpust ako se procijeni da postoje smetnje u pogledu njihove bezbjednosti.
– Tako svrha lišavanja slobode postaje i prinudna zaštita bezbjednosti zatvorenika, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima, i uvodi se dodatna proizvoljnost kod instituta uslovnog otpusta – zaključuju iz HRA.
A.O.
Zlostavljanje zabranjeno snimati
Iz HRA objašnjavaju da će bez dozvole i dalje moći da se fotografiše i snima samo onaj ko učini krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od pet godina ili veća.
– Drugim riječima, ostaće zabranjeno snimati vršenje krivičnih djela za koje je kazna ispod pet godina, kao npr. policijsko zlostavljanje i druge zloupotrebe i od strane službenih lica, za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje pet godina. Ovakva zaštita izvršilaca velikog broja krivičnih djela je apsurdna jer sprečava njihovo otkrivanje i dokazivanje, a kažnjava one koji ih prijavljuju – upozoravaju iz te NVO.