Analiza Uprave policije (UP) pokazala je da su novinari „Dana” i „Vijesti” najizloženiji ponavljanju napada, dok postoji visok stepen vjerovatnoće da će medijski radnici ponovo biti izloženi prijetnjama, saopštila je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović. Ona je tokom jučerašnjeg predstavljanja izvještaja o nivou medijskih sloboda i bezbjednosti novinara u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu kazala da su u okviru tog istraživanja dobili analizu UP iz jula 2014. godine, koja do danas javnosti nije objelodanjena.
– Analiza je pokazala da su ukupan broj slučajeva napada na novinare i medije i rizik od njihovog ponavljanja zabrinjavajući. Utvrđen je rizik od ponavljanja napada na novinare u privatnim i štampanim medijima, gdje su istakli „Vijesti” kao najrizičnije, kao i da postoji mogućnost izloženosti nekom vidu nasilja novinara dnevnog lista „Dan”. Strukturalni profil procesuiranih počinilaca pokazuje da je jednaka vjerovatnoća da će se nasilje nad novinarima, ali i ostalim kategorijama zaposlenih, fotoreporterima i vozačima, ponoviti od strane pripadnika kriminalnih struktura, biznismena i javnih ličnosti – saopštila je juče Camovićeva, dodajući da međusobne prijetnje upućuju i kolege novinari kao predstavnici medija sa oprečnim uređivačkim politikama.
Govoreći o nekažnjivosti napada na novinare, Camovićeva je navela da ubistvo osnivača „Dana” Duška Jovanovića od 2004. do danas nije riješeno, te da je u tom slučaju osuđeno samo jedno lice zbog saučesništva.
– U Upravi policije smatraju da je najmanja vjerovatnoća da ponovo dođe do ubistva, ali zato postoji velika vjerovatnoća da novinari dobiju prijetnje putem SMS-a ili interneta. Potencijalnim napadima su najpodložniji novinari koji pokrivaju teme koje se tiču korupcije i kriminala, i to oni iz Podgorice. Policija je u analizi procijenila da u narednom periodu postoji velika vjerovatnoća da će biti rasvijetljeni napadi na novinare. To je bila procjena iz 2014. godine, a ispostavilo se da nije bila tačna – kazala je ona.
Camovićeva je ukazala da se državni zvaničnici redovno oglašavaju i osuđuju napade na novinare ili medije, ali se stiče utisak da su te izjave populističke i formalne jer se situacija sporo ili nikako mijenja.
Istraživanjem je konstatovano da su autocenzura i cenzura jako izraženi u Crnoj Gori, te da su to dva glavna ograničavajuća faktora slobode medija.
Predstavnik SMCG Radomir Kračković smatra da je nekažnjivost postala princip kada su na meti novinari i medijski radnici. Ukazao je na pad ekonomskog i socijalnog statusa u regionu, što, kako je naveo, za sobom donosi pad profesionlnih standarda.
Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković kazao je da je to tijelo ponovo izloženo opstrukcijama, zbog čega smatra da njeni rezultati neće biti obećavajući.
– Primjer je da je Komisija formirana prije nekoliko mjeseci i novi članovi još ne da nijesu dobili dozvole za pristup tajnim podacima, već nijesu ni pozvani na kontrolna ispitivanja, koja su preduslov da bi se ta dozvola dobila. Dovedeni smo u paradoksalnu situaciju jer imamo dokumenta koja su određena stepenom tajnosti, ali članovi ne mogu da im pristupe zbog odnosa državnih institucija. Najviše zabrinjava poslednji slučaj koji se tiče Tufika Softića, jer mu je poslije nekoliko godina ukinuto obezbjeđenje, koje je dobio na zahtjev Komisije, iako do danas ni policija ni tužilaštvo nijesu otkrili napadače na njega. Očekujemo da policija, ANB, ali i tužilaštvo saopšte kako je to Tufik Softić bezbjedan, a ne znamo ko ga je u prethodna dva puta napao, a to zbog nalaza policije koji ste pomenuli da su „Dan” i „Vijesti” u najvećem riziku od ponovnih napada – kazao je Marković.
On smatra kako postoji volja da se riješe samo oni slučajevi napada na novinare koji nemaju političku pozadinu, te da ozbiljni slučajevi, kao što su ubistvo Duška Jovanovića, bombaški napadi na „Vijesti”, kao i napad na Oliveru Lakić, tapkaju u mjestu.
Glavni urednik „Vijesti” Mihailo Jovović smatra da ako policija radi procjenu, onda bi ona nešto trebalo da preduzme povodom te procjene.
– Niko nas nije obavijestio da smo najugroženiji i to pokazuje koliko je državi stalo do toga. Ništa se ne mijenja – poručio je on.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević navela je da dvije trećine napada na novinare nijesu riješeni, ali da posebno zabrinjava što su najteži slučajevi ostali nedovoljno istraženi.
Član Komisije za praćenje istraga napada na novinare Dragoljub Duško Vuković saopštio je da ga je prvi susret sa institucijama uvjerio da to tijelo u prvom sastavu nije moglo da mrdne sa mrtve tačke zato što institucijama očito nije stalo da se sazna istina.
– Zabrinjava to što se ponovo stvara atmosfera linča jednih medija ka drugima, koji se ponašaju krajnje profesionalno u određenim situacijama – koji postavljaju pitanja, izražavaju sumnju. Onda ih određeni mediji iz noći u noć targetiraju i nazivaju saradnicima terorista. To je ozbiljan kriminal, neustavno djelovanje, i ne znam šta u tim slučajevima radi Agencija za elektronske medije. Treba li da čekamo da neko bude ubijen, pa da svi plačemo zajedno – zapitao je on.
Član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) Darko Ivanović smatra da se u pojedine elektronske medije preliva tabloidizacija pojedinih medija, koji su, kako kaže, provjereno tabloidni. On smatra da Agencija treba da to spriječi. A.O.
Cenzura utiče na polovinu novinara
Asistent na projektima SMCG Bojana Laković pojasnila je da su u anketi korišćenoj za istraživanje učestvovala 54 novinara iz 34 medija.
– Kada je u pitanju cenzura, većina, odnosno 54 odsto je rekla da cenzura u velikoj mjeri utiče na njihov rad. Govoreći o slobodi odlučivanja, 70 odsto anketiranih je kazalo da ima određeni ili veliki stepen slobode, a sedam odsto je odgovorilo da ima apsolutnu slobodu da piše o čemu želi – ukazala je ona.
U izvještaju se navodi da su zarade novinara ispod državnog prosjeka, što je potvrdila i anketa prema kojoj 24 odsto anketiranih ima platu između 400 i 500 eura, 20 odsto od 500 do 600, dok skoro 15 odsto ispitanika prima između 300 i 400 eura.