Međunarodni dan Roma koji se danas obilježava i u Crnoj Gori pripadnici te populacije dočekuju kao najdiskriminisanija društvena grupa, kod koje su glad i siromaštvo svakodnevna pojava. Stanovnici kampa Konik u Podgorici koje smo juče posjetili, a koji još žive u kontejnerima nadaju se da će im država obezbijediti stanove kako bi sledeće godine barem imali normalan krov nad glavom.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, udio romske zajednice u ukupnoj populaciji je 1,01 odsto ili 6.250 Roma, kod kojih je zabilježena stopa nepismenosti 28,1 odsto, odnosno 1.206 njih ne znaju da pišu i čitaju. Iako se poslednjih godina sve više Roma upisuje u škole, mnogi od njih relativno brzo napuštaju sistem obrazovanja, uglavnom zbog siromaštva, ali i zbog sklapanja brakova.
Sedamnaestogodišnji Hasan sa kojim smo juče razgovarali u braku je već četiri godine i ima dvoje djece. Školu je napustio kada je stupio u brak, a svjestan je i činjenice da način na koji je zasnovao bračnu zajednicu nije dozvoljen.
– Roditelji su mi našli djevojku i oženio sam se. U međuvremenu sam dobio dvoje djece o kojima moram da brinem. Radim po pozivu, odnosno kada me neko pozove da mu očistim ponešto, pokupim smeće i tako obezbjeđujem novac za život – kaže on, dodajući kako sumnja da bi mu škola pomogla da nađe bolji posao jer niko neće da zaposli Rome.
Njegov sunarodnik Ekrem Krasnići opisuje izbjegličko naselje kao džunglu poslije apokalipse.
– Ovako najvjerovatnije izgleda smak svijeta i baš su ovakve kuće nakon što uragani protutnje preko njih. E, mi u tim uslovima živimo... Evo, čekamo da sagrade stanove čija je izgradnja počela. Neki su od države već dobili stanove, ali je veliki broj nas ostao u barakama i kontejnerima. Ima da pogorimo ljetos kada temperature budu preko 40 stepeni – navodi on.
O tome da su Romi najdiskriminisaniji narod svjedoče podaci brojnih državnih institucija i NVO organizacija. Ombudsman Šućko Baković smatra da bi građani, a prije svega država trebalo da imaju više razumijevanja za Rome. On pripadnike te populacije ohrabruje da mu se obraćaju za pomoć u situacijama kada osjete da su im povrijeđena prava.
– Romi su vjekovima bili na udaru brojnih anticivilizacijskih i nečovječnih postupaka, predrasuda, stigmatizacije, prisilne segregacije i drugih oblika diskriminatornog ponašanja, zbog kojeg nose svu patnju duboko ukorijenjenu u biću svog naroda. Ali istovremeno u njima tinja vječiti žar i potreba za kretanjem naprijed, koliko god ih nedaće ometale, a različite opstrukcije usporavale – kaže Baković.
Koordinator programa u NVO Centar za građansko obrazovanje Petar Đukanović ukazao je na izuzetno loš položaj Roma u svim ključnim aspektima života – počev od socijalnog i ekonomskog statusa, uzrokovanog lošim pristupom i kvalitetom obrazovanja do potpune isključenosti iz političke participacije.
– Prema dostupnim podacima, preko 40 odsto djece romske populacije školskog uzrasta ne pohađaju školu – kaže Đukanović.
On navodi da je svaki drugi radno sposoban Rom nezaposlen i u ozbiljnom riziku od ekstremnog siromaštva.
– Zaposleni Romi su izloženi diskriminaciji i kršenju radnih prava koje ne prijavljuju iz straha od gubitka posla – ističe Đukanović, dodajući da Roma nema u političkom odlučivanju što predstavlja jedan od najznačajnijih problema u zaštiti i pristupu pravima.
Projekt menadžerka CEDEM-a Marija Vuksanović saopštila je da manje od jedne trećine pripadnika romske i egipćanske populacije završi osnovnu školu, a sedam odsto srednje obrazovanje. Ona je istakla da Romi uglavnom žive od socijalnih primanja, ali da uprkos velikom broju djece ne dobijaju dječji dodatak.
M.S.
Nema ih u institucijama
Koordinator programa ljudskih prava u NVO Građanska alijansa Milan Radović smatra da je u poslednje vrijeme ostvaren napredak kada je pitanju obrazovanje Roma, ali i da predstoji mnogo posla. Sama, kako kaže, činjenica da su nezastupljeni u državnim institucijama, da nemaju političke predstavnike, da bilo ko od njih nije na nekoj funkciji u organima vlasti govori da se mora nastaviti sa ulaganjem u uspostavljanje sistema koji će pripadnicima ovog manjinskog naroda omogućiti adekvatnu participaciju, zapošljavanje, edukaciju i političku afirmaciju.
– Fond za očuvanje i razvoj manjinskih prava nije ispunio ulogu, jer su se kroz njega prosuli milioni, ali su Romi kao najranjiviji narod dobijali samo mrvice. Romi i dalje doživljavaju diskriminaciju prilikom zapošljavanja i uglavnom mogu da se zaposle na održavanju čistoće i rade fizičke poslove bez osiguranja i pravne zaštite. Najveći rezultati se bilježe na planu obrazovanja, ali opet fale nam studenti iz te populacije – kaže Radović za „Dan”.