Sagledavanjem koncepta nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje sa izvještajem strateške procjene uticaja, jasno je da se taj dokument prema ovom području odnosi kao prema ekonomskom problemu koji se kroz njega rješava novim konceptom razvoja turizma. To je ocijenjeno u komentarima na nacrt PPPN za obalno područje, koje su Ministarstvu održivog razvoja i turizma podnijeli Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta ,,Ozon” i Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa.
Oni su upozorili da je neodrživo i neekonomično razmišljati o pravilnom korišćenju zemlje isključivo kao o ekonomskom problemu.
– Osnov jednog prostornog plana je integralno upravljanje i zaštita životne sredine, što u ovom planu definitivno odsustvuje. Činjenica je da plan razmatra i razvoj privrede i poljoprivrede i očuvanje prirode i osiguranje od zemljotresa, ali svi ovi segmenti marginalizovani su u odnosu na prevazilaženje ekonomske problematike kroz razvoj ekskluzivnog turizma – navodi se u komentarima dostavljenim MORT-u.
Kažu da je tokom prošlih 20 godina donijet veliki broj strateških dokumenta iz oblasti prostornog planiranja, zaštite prirode i životne sredine i razvoja turizma, ali da je došlo do devastacije prirodnih primorskih cjelina – pješčane obale, dina, laguna, uvala, zimzelne šume i šikare, prioblanih vodenih tokova i tako dalje.
– Kad kažemo devastirano to znači da je i do 70 posto ovih površina zauvijek zbrisano sa ovog prostora i zamijenjeno betonom, hotelskim kompleksima, otpadom, postrojenjima, hangarima, stovarištima ili vještačkim staništima. Kao rezultat toga do danas je preostalo svega oko 30 posto potencijalnih NATURA 2000 staništa koja ovim planom nijesu uzeta u razmatranje, što znači da bi njegovom realizacijom dobar dio njih nestao – upozoravaju oni.
Ukazuju da plan za jedna ista područja predviđa realizaciju dvije ili više aktivnosti koje su u suprotnosti, odnosno gdje jedna drugu potiru.
– Na primjer, na Adi Bojani i u Buljarici u jednom poglavlju ovog plana predviđeno je očuvanje vodene vegetacije, a u drugom poglavlju je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa sa marinom, što podrazumjeva isušivanje te uvale i narušavanje prirodne harmonije ovih područja, a koja su uvrštena u Emerald staništa i područja od značaja za ptice. Realizacijom ovih hotelskih kompleksa imali bismo kratkotrajnu dobit, a dugoročni gubitak. Čak plan ne obrazlaže zašto je bolje izgraditi marinu sa hotelskim kompleksom nego sprovesti neki drugi vid razvoja turizma – ukazuju Perović i Iković.
Oni navode da je plan konfliktan, te da u jednom dijelu ukazuje da su u okviru analize CAMP-a (projekta integralnog upravljanja obalnim područjem) predložene zone za proširenje obalnog odmaka, odnosno zone ograničene ili zabranjene gradnje uz obalu Ušće Sutorine, Ušće Morinjske rijeke, Tivatska solila, Buljarica, Velika plaža i Ada Bojana.
Perović i Iković su citirali i „Analizu ranjivosti uskog obalnog područja“, gdje se kaže da se uvala Buljarica nalazi na obali otvorenog mora i da je direktno izložena dejstvu velikih talasa iz južnog, jugozapadnog i zapadnog pravca, te da se očekuje veliki uticaj porasta nivoa mora. Oni ističu da je ono što se planom predviđa za gradnju na ovim područjima u potpunosti u suprotnosti sa citiranim dokumentima.
– CAMP-om su područja Ade Bojane, Velike plaže, Buljarice i njima slične otvorene nizijske površine okarakterisane kao zone za ublažavanje poplava i klimatskih promjena. Kada se dodatno uzme u obzir biološka vrijednost ovih područja onda je jasno da ove zone treba da budu izuzete od urbanizacije ili bar od onog vida urbanizacije koji nije usklađen sa segmentima prirode ovog područja. To su zone koje su vrlo bitne za obezbjeđivanje zdravlja ljudi, kvaliteta životne sredine i razvoja održivog turizma. U prethodnom radu Ministarstva održivog razvoja i turizma jedan dio ovih područja je klasifikovan kao potencijalna područja evropske ekološke mreže NATURA 2000, što je publikovano u dokumentu „Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za Evropsku uniju”. Proglašavanje ovih područja sprovodi se, između ostalog, i s ciljem da bi se osiguralo pravo čovjeka na čist vazduh, zemljište i vodu – konstatuju Perović i Iković.
Upozoravaju da je Crna Gora u pretpristupnom procesu preuzela obaveze očuvanja područja buduće mreže NATURA 2000 i zato je potrebno procijeniti na koje vrste i staništa će plan imati uticaj, te da treba propisati mjere ublažavanja uticaja.
A.T.
Peticiju potpisalo 500 građana
Aleksandar Perović iz „Ozona“ kazao je da je E-peticiju ,,Spasimo obalu” do sada podržalo 37 nevladinih organizacija i preko 500 građana, što je, kako kaže, dokaz opravdanosti njihovih inicijativa i brige za budućnost obalnog područja.
– Nadamo se da resorno ministarstvo neće zaboraviti da je nadležno i za kvalitet životne sredine, jer se često čini da je to ,,poslednja rupa na svirali” prilikom donošenja prostorno planskih dokumenata i ostalih mnogobrojnih strateških dokumenata koje donosi ministarstvo – navodi on.