U januaru su u Crnoj Gori 50.344 građanina ostvarivala neki vid socijalne pomoći (materijalno obezbjeđenje porodice, ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć), a najmanje još toliko lica nalazi se u stanju socijalne potrebe, ocjenjuju sagovornici „Dana”. U odnosu na decembar 2015. godine broj korisnika socijalne pomoć smanjen je za oko 700, što, po mišljenju naših sagovornika, ne znači da su u međuvremenu ti građani postali „imućniji”.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u januaru su materijalno obezbjeđenje primale 10.864 porodice, odnosno 34.167 lica. Za tu namjenu u martu je isplaćeno 1.007.925 eura. Ličnu invalidninu primila su 2.154 lica, kojima je isplaćeno 241.767 eura. Dodatak za njegu i pomoć primaju 14.023 građanina, a za ovu namjenu u januaru je opredijeljeno 909.198 eura.
Ministarstvo rada je u prvom mjesecu ove godine snosilo troškove sahrana za 61 lice, za šta je utrošeno 21.379 eura. Pravo na povlasticu na putovanje, shodno Zakonu o povlastici na putovanja lica sa invaliditetom, imala su 733 građanina. U ovom mjesecu ostvarena su 1.373 putovanja za šta je potrošeno 50.169 eura.
Pravo na troškove prevoza djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama imalo je 212 građana, a za ovu namjenu je opredijeljen 17.331 euro.
Poslanik i koordinator odbora za socijalnu politiku Građanskog pokreta URA Miloš Konatar ocijenio je ponižavajućim podatak da je danas u Crnoj Gori skoro svaki deseti građanin pogođen siromaštvom te da još više zabrinjava statistika po kojoj u siromaštvu živi svako deseto dijete. On je naglasio da je siromaštvo jedan od najvećih problema sa kojima se suočavamo, a Crna Gora danas nije solidarna i socijalno-odgovorna država koja brine o onima kojima je pomoć najpotrebnija.
– Nažalost, novac koji se izdvaja u te svrhe ni približno nije dovoljan da korisnicima materijalnog obezbjeđenja i socijalno ugroženima omogući život dostojan čovjeka – ocjenjuje Konatar.
Podsjeća da nacionalna apsolutna linija, tj. granica siromaštva u Crnoj Gori iznosi 186,45 eura i predstavlja najniži nivo prihoda od kojih jedna osoba može preživjeti. Konatar pita kako onda da govorimo o socijalnoj zaštiti i brizi države, ako materijalno obezbjeđenje za pojedinca iznosi 63,50, za dvočlanu porodicu 76,20, dok su socijalna davanja za petočlanu porodicu 120,70 eura.
– Ako uporedimo prosječnu mjesečnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu, koja je oko 800 eura, sa iznosom socijalnih davanja za četvoročlanu porodicu od 108 eura, vidjećemo da socijalna davanja nijesu dovoljna ni za puko preživljavanje, a kamoli za normalan život. Mi danas u Crnoj Gori imamo opasnu tendenciju porasta siromaštva i ona je prisutna još od 2012. godine, a sve mjere koje je donijela i sprovela Vlada Crne Gore nijesu tu pojavu niti zaustavile, niti spriječile – upozorava on.
Konatar ističe da je dosadašnja socijalna politika bila pogubna, jer je najčešće, kako kaže, služila zloupotrebama u izbornoj kampanji po principu „jedna pomoć – četiri glasa”.
– Na ovaj način su nerijetko socijalnu pomoć dobijali oni kojima nije potrebna, dok je veliki broj naših građana ostao uskraćen za socijalnu pomoć koja im je neophodna. Vlast je umjesto da pomogne ucjenjivala one kojima je pomoć najpotrebnija, i to je najveća sramota – smatra on.
Konatar ističe kako Crna Gora mora da razvija sistem socijalne zaštite i dodatno unapređuje mehanizme na tržištu rada kako bi zaštitila najranjivije grupe stanovništva.
– Za smanjivanje siromaštva u Crnoj Gori neophodno je efikasnije uključivanje nezaposlenih i korisnika materijalnog obezbjeđenja na tržištu rada. Građanski pokret URA se bori za Crnu Goru kao solidarno i pravedno društvo koje brine o svim građanima, a ne o malom broju privilegovanih – poručuje on.
Predsjednik podgoričkog odbora Radničke partije Radovan Tošković smatra da je broj siromašnih građana tužna i sumorna slika Crne Gore. Ta slika je, kako kaže, nažalost istinita, a Vlada pokušava da je uljepša neobjavljivanjem preciznih podataka o stvarnom broju sirmašnih.
– Vladi ne odgovaraju precizni podaci kako se ne bi pred licem javnosti suočila sa realnošću, odnosno da se ne otkrije da je najveći dio građana na samom rubu egzistencije. Ovakvim standardom u društvu građane su osudili na sporo umiranje – smatra on.
Tošković je siguran da je broj onih koji su u stanju socijalne potrebe najmanje dvaput veći od zvanično objavljene cifre.
– Koliko je ljudi koji su usled stečaja i drugih stvari ostali bez posla, koliko je onih koji na birou čekaju posao, a svi oni nemaju nikakva primanja. To znači da u Crnoj Gori čak 70 odsto ljudi živi ispod ljudskog dostojanstva – izjavio je Tošković za „Dan”.
A.T.