Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama usvojio je juče mišljenje kojim se Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija uskraćuju podaci o ličnostima koje su bile obuhvaćene istragama zbog napada na novinare i medije. Agencija je odlučila da se Komisiji odobri uvid u lične podatke samo u slučajevima gdje je podignuta optužnica ili je vođen postupak, odnosno javni pretres pred nadležnim sudom.
Takvo mišljenje, kojim se prema ocjeni sagovornika „Dana” nastavlja opstrukcija rada Komisije, donijeto je glasovima predsjednika Savjeta Agencije Muhameda Đokaja i člana Alekse Ivanovića, dok je njihov kolega Radenko Lacmanović bio protiv takvog rješenja.
Predsjednik Komisije Nikola Marković obratio se krajem prošle godine Upravi policije sa zahtjevom za dostavu kompletnih predmeta istraga svih napada na novinare u Crnoj Gori, kako aktivnih tako i završenih, kao i cjelokupne dokumentacije koja se odnosi na te slučajeve, a rezultat je rada policije. Marković se tom prilikom pozvao na dozvolu o pristupu tajnim podacima stepena tajnosti „strogo tajno“, koju osim predsjednika Komisije imaju i ostali članovi tog tijela. Uprava policije nije dostavljala podatke uz tvrdnju da se moraju sagledati sve okolnosti, odnosno da treba ispoštovati Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pa su zatražili mišljenje savjeta.
Radenko Lacmanović je kazao juče za „Dan” da se takvim mišljenjem savjeta otežava rad Komisiji jer joj se uskraćuju podaci neophodni za rad, te da dostavljanjem informacija o licima protiv kojih je pokrenut postupak ne dobijaju mnogo. On podsjeća da je od strata tvrdio da Komisija treba da dobije podatke, dok je njegov kolega Aleksa Ivanović od strata imao stav koji se u suštini podudara sa mišljenjem Agencije. Lacmanović kaže da je Đokaj isticao da postoji pravni osnov za dostavljanje traženih informacija Komisiji uz umanjenje obima ličnih podataka koji će biti sastavni dio dokumentacije koju je tražila Komisija.
– Ne mogu da ne primijetim da je kolega Đokaj revidirao svoj stav iako je tvrdio da postoji legitiman javni interes za obradu ličnih podataka, pa makar i u smanjenom obimu. Mišljenje koje je usvojeno ne podrazumijeva dostavljanje informacija koje sadrže barem i umanjen dio ličnih podataka, već zabranu u potpunosti – izjavio je Lacmanović.
On podsjeća da je Vlada krajem 2013. donijela odluku o formiranju komisije čiji je zadatak da prati i istražuje da li su pojedini organi i u kojoj mjeri zakazali prilikom obavljanja poslova u istrazi ubistva novinara, napada na novinare, kao i na imovinu medija.
– Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predviđa da se lični podaci mogu obrađivati i bez saglasnosti onih na koje se odnose ako su u pitanju poslovi od javnog interesa. Ne vidim preči i objektivni javni interes od utvrđivanja istine u slučajevima ubistava, napada i uništavanja imovine medija. Poznato je da članovi Komisije imaju dozvolu za pristup podacima koji su označeni najvećim stepenom tajnosti i da su u obavezi da ih čuvaju i nakon isteka mandata. Ne vidim smetnju da se članovima Komisije omogući pristup ličnim podacima koji su sastavni dio tajnih. Za to postoji pravni osnov i u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, Konveniji o ljudskim pravima i slobodama i direktivama 95–46 – objašnjava Lacmanović.
On ističe da je Uprava policije koja funkcioniše pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova mogla sama da procijeni koje podatke o ličnosti iz istrage da zaštiti i da ne traži od Agencije mišljenje o kompletnom predmetu.
– Lični podaci su čak i oni koji se odnose na posebnu kategoriju, a to su između ostalog i zdravstveni podaci, koji su u pojedinim predmetima veoma bitni. Na primjer, nije isto da li je određeni predstupnik učinio krivično djelo u alkoholisanom ili nealkoholisanom stanju, ili u stanju nervnog rastrojstva. Čini mi se da je MUP tražio mišljenje Agencije kako bi se time zaštitio, a ne kako bi dobio pravnu potporu za dostavljanje predmetne dokumentacije Komisiji – ističe Lacmanović.
On objašnjava da Komisija ne bi imala mnogo posla ukoliko bi se dostavljali samo lični podaci lica protiv kojih je pokrenuta optužnica i u slučajevima gdje je vođen javni pretres.
– Svjedoci smo da je, nažalost, podignut mali broj optužnica, a još manje je vođeno javnih procesa pred sudovima zbog napada na novinare. Kako bez tih podataka Komisija može da prati i kontroliše propuste nadležnih organa, ako ih je bilo. U samoj odluci Vlade se navodi da je Komisija formirana jer je to javni interes i obaveza iz poglavlja 23. Biće zanimljivo da pratim kako će pomenuta obaveza biti ispunjena bez pomenutih podataka, a rad Komisije efikasan – zaključuje Lacmanović.
Njegove kolege Ivanović i Đokaj nijesu željeli juče da daju izjave za medije, a odbili su da dostave pomenute mišelje uz objašenje da im je isteklo radno vrijeme M.S.
Sistemska opstrukcija
Direktorka NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ističe da je u pitanju sistemska opstrukcija rada Komisije.
– Agencija u konkretnom slučaju može da se sakrije iza zakonskih normi, ali jasno je da proces otkrivanja istine o napadima na novinara minira Uprava policije i državno tužilaštvo, a da je Agencija u ovom slučaju poslednja linija odbrane sakrivena iza zaštite ličnih podataka i prezumcije nevinosti. Negdje moramo braniti poštovanje zakona, ali je činjenica da se Uprava policije i VDT slabo ili nimalo ne bave zakonom utvrđenim nadležnostima, već primat nad zakonom ima politički interes i partikularni interesi – rekla je za „Dan” Uljarevićeva.
Ona vjeruje u napore svih koji traže istinu, profesionalne institucije i vladavinu prava.
– I zato treba nastaviti borbu jer Komisija do sada nepogrešivo locira anomalije državnih institucija i stavlja ih na muku da raznim procesnim zamkama opstruiraju i obeshrabre otkrivanje istine o napadima na novinare – zaključila je Uljarevićeva.
Pokrili mnoge sumnjive slučajeve
Komentarišući mišljenje Agencije, član Komisije, novinar Darko Ivanović ocijenio je da će vlast prije ili kasnije shvatiti da takva odluka šteti samo njima. On poručuje da će on i njegove kolege, koji su posvećeni radu u tom tijelu, nastaviti da istražuju, napominju i opominju, iako još jednom nailaze na opstrukcije od strane države.
– Evidentno je da mišljenje Agencije nije obavezujuće tako da ga se MUP ne treba pridržavati. Iritantno je što će u ovom vrzinom kolu štete imati samo oni koji će morati da se pravdaju evropskim partnerima zbog čega su osnovali Komisiju, a potom joj raznim opstrukcijama onemogućili da radi. Iako se trude da dokažu suprotno, Godo će ipak pokucati na njihova vrata – biće postavljeno stotinu pitanja o nerasvijetljenim napadima i ubistvima novinara. Presipanje iz šupljeg u prazno ovog puta sigurno neće upaliti –poručuje u izjavi za „Dan” Ivanović.
Njegova koleginica iz Komisije Mila Radulović ističe da je Agencija i ranije zbog zaštite ličnih podataka pokrila mnogo sumnjivih slučajeva povezanih sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Radulovićeva smatra da je sramno što se Agencija zloupotrebljava kako bi se sakrio identitet onih koji godinama neuspješno istražuju napade na novinare i ubistvo Duška Jovanovića, kao i identiteti onih koji su zbog toga bili pod istragom.
– Ako je Vlada formirala Komisiju, očekujemo da nam omogući da radimo ono što se od nas očekuje. Da su policija i tužilaštvo radili svoj posao kako treba, Komisija ne bi ni postojala. Bez obzira što pokušavaju da sakriju podatke od nas, naći ćemo način da utvrdimo zbog čega neke istrage traju sedam ili 11 godina – izjavila je Radulovićeva za „Dan”.