Usvajanje Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina opstruisali su duže od dvije godine, a u namjeri da putem sudskih presuda kreiraju istoriju po svojoj mjeri, bošnjački ministri u Savjetu ministara sada osporavaju imenovanje članova Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije.
Navodno su sporna personalna rješenja, predložena iz Srpske, a stvarni cilj je da, do 2023. godine, do kada bi Strategija trebalo da bude sprovedena, najsloženiji predmeti zločina nad Srbima ostanu neprocesuirani.
Nadzorni odbor za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je „ad hok” tijelo koje svoje odluke donosi konsenzusom, pa je činjenica da li je član, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina
Milorad Kojić ili neko drugi, sasvim minorna. No, bošnjački ministri, osporavajući Kojićevo članstvo, više puta odbijaju da imenuju članove Nadzornog tijela.
– U predloženoj odluci nema ništa problematično, u Savjetu ministara nikada nismo problematizovali imena koja nam institucije predlože i mislim da pokušavaju da nesporne činjenice, bez razloga, učine spornim – rekao je
Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
Prethodno je sa stanovišta ministara Bošnjaka sporan bio nacionalni balans članova komisije, a kada su u svoju korist i uz opštu saglasnost „izbalansirali” Nadzorni odbor, u kojem su četiri člana Srbi, a po pet Bošnjaci i Hrvati okomili su se na personalno rješenje i prijedlog da iz Republike Srpske član bude direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina. Kojiću je jasno da će i ako on ne bude član tog tijela iskrsnuti nove opstrukcije.
– Mislim da se iza toga krije želja da se ne krene sa implementacijom Strategije jer ne žele disciplinske prijave protiv sudija i tužilaca. Predviđeno je da se implementira do kraja 2023 – naveo je
Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Dakle, sve poslije 2023. neće moći da se rješava sistemski, ratni zločini procesuiraće se samo sporadično. Namjera je jasna, poručuju iz SNSD, spriječiti procesuiranje najsloženijih predmeta, poput Dobrovoljačke.
Nekome jednostavno ne odgovara da se procesuiraju ratni zločini, nesporni ratni zločini, čije su žrtve bili pripadnici srpskog naroda. Takva praksa upravo vodi nečemu što se zove disolucija. Predstavnici srpskog naroda niti mogu niti hoće da čine ustupke takvim politikama, smatra
Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.
(RTRS)
