Najnovije istraživanje navodi da bi se talas političkih promjena iz Crne Gore mogao preliti i na BiH. Nova američka administracija, u saradnji sa EU, mora tražiti nove političke lidere, koji će dovesti do neophodnih političkih promjena i prosperiteta zemalja zapadnog Balkana, navodi se u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Prema analizi, većina trenutnih političkih lidera na Zapadnom Balkanu ne mogu biti partneri novoj američkoj administraciji za sveobuhvatne političke promjene, a dolazak te nove administracije predsjednika Džozefa Bajdena predstavlja ključni moment za takve promjene na Zapadnom Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini.

BiH nema političku volju i jake institucije za borbu protiv kriminala i korupcije, a trebaće joj pomoć američkih bezbjednosnih obavještajnih agencija, poput američkih agencija koje su pomagale Italiji nakon Drugog svjetskog rata, da se obračuna sa mafijom, piše IFIMES.

Analitičari smatraju da ohrabruje činjenica da je novoizabrani američki predsjednik Džozef Bajden takođe razgovarao o zapadnom Balkanu sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom. Istovremeno, kako se navodi, „zabrinjava činjenica da neki međunarodni predstavnici u BiH rade zajedno sa nosiocima kriminala i korupcije u određenim zemljama i sa takvim međunarodnim predstavnicima neće biti moguće izvršiti sveobuhvatne promjene”.

Političke promjene na zapadnom Balkanu započele su, prema ocjeni IFIMES-a, u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine, a uspjeh makedonskog premijera Zorana Zaeva (SDSM) i njegove vlade dokaz je da su promjene i moguće. To je, piše IFIMES, pokazao i nedavni vašingtonski sporazum između zvaničnog Beograda i Prištine, koji su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Centralno pitanje u regionu je kraj političkog dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine, posredstvom EU, potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma, tvrde analitičari, ističući da je predsjednik Srbije Vučić odigrao važnu ulogu u obezbjeđivanju mira i stabilnosti u regionu. Pad 31-godišnjeg režima Mila Đukanovića (DPS) takođe je snažan podsticaj za promjene na zapadnom Balkanu, navodi IFIMES, dodajući da i rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih 15. novembra 2020. godine, pokazuju da su promjene moguće.

Rezultati lokalnih izbora dovešće do novog talasa političkih promjena i predstavljaće uvod u tektonske političke promjene koje se očekuju na opštim izborima 2022. godine u Bosni i Hercegovini, prognozira se u tekstu.

Situacija u Albaniji, koja je politički visoko polarizovana i, kako to vidi IFIMES, na ivici je građanskog rata, zabrinjavajuća je, a samo „zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i političkoj mudrosti albanskog predsjednika Ilira Mete građanski rat je spriječen ili izbjegnut”. Uspostavljanje „mini-šengena” kao najvažnije regionalne inicijative važno je za snažnu podršku američke administracije.

S obzirom na to da je region u nedavnoj prošlosti imao krvavih sukoba, važno je i da države u svom pravnom poretku imaju zakone koji zabranjuju negiranje genocida i Holokausta, jer bi to bio pravi civilizacijski način suočavanja s prošlošću, ocjenjuje IFIMES.

Bez angažmana SAD nema trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta na Balkanu, jer značajan dio političkih struktura te regije ima snažne konekcije i u službi su nekih drugih interesa, interesa rivala SAD, zaključuje se u analizi. Za vrijeme Trampove administracije SAD su se udaljile od demokratskih vrijednosti koje Americi daju moć i čine njenu naciju jedinstvenom. Slijedi mukotrpan put ka vraćanju istinskim demokratskim vrijednostima koje krase SAD, predviđa IFIMES.

---