Bugarska ministarka spoljnih poslova Ekaterina Zaharijeva izjavila je da je Bugarska odbila da odobri pregovarački okvir Evropske unije za Sjevernu Makedoniju, blokirajući zvanični početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije.

Zaharijeva je rekla da Sofija za sada ne može da odobri početak dugo odlaganih pristupnih pregovora između 27-članog bloka i Sjeverne Makedonije zbog otvorenih sporova oko istorije i jezika, prenosi Rojters.

– Bugarska u ovoj fazi ne može da podrži nacrt pregovaračkog okvira sa Republikom Sjevernom Makedonijom i održavanje prve međuvladine konferencije, istakla je Zaharijeva, nakon što su ministri EU o tome razgovarali na onlajn sastanku.

„Otvorena pitanja u vezi sa istorijom i jezikom” bili su razlog da Bugarska stavi veto na početak pristupnih pregovora Evropske unije sa Sjevernom Makedonijom. Time je proces proširenja EU ponovo postao talac spora nabijenog emocijama koji posmatrači ne mogu na shvate.

EU se u martu saglasila da Sjeverna Makedonija i Albanija mogu da započnu razgovore o članstvu, a međuvladina konferencija sa dvije balkanske zemlje trebalo je da bude održana u decembru.

Zaharijeva je dodala da je Bugarska odobrila pregovarački okvir za Albaniju.

Bugarska je više puta obećala podršku pristupu Sjeverne Makedonije EU, ali dugogodišnja kontroverza oko istorijskih ličnosti, za koje obje države tvrde da su njihovi nacionalni heroji, i makedonskog jezika, koji Bugarska smatra dijalektom bugarskog jezika, eskalirala je poslednjih mjeseci.

Najava Bugarske da će staviti veto na početak pristupnih pregovora zvaničnog Skoplja sa EU, ukoliko Sjeverna Makedonija ne prihvati „istorijsku realnost” da makedonski jezik ima bugarske korijene i da može da se tretira samo kao „službeni jezik Republike Sjeverne Makedonije”, ali ne i kao „makedonski jezik” podigla je do maksimuma animozitet prema Bugarskoj i pojačala razočaranja prema Evropi, kaže politički analitičar iz Skoplja Nano Ružin.

– Kada biste sada pitali Makedonce da li bi prihvatili sve ono što traži Bugarska – da se odreknu makedonskog jezika i kažu da isti ima bugarske korijene, ili da pristupe članstvu u EU, Makedonci bi listom izabrali da poštuju svoju tradiciju, identitet i jezik, ističe Ružin za Tanjug.

Pred jučerašnji sastanak Savjeta ministara EU, navodeći da su pitanja porijekla nacije i jezika „smiješne stvari koje se ne nalaze nigdje u Kopenhaškim dokumentima i kriterijumima”, Ružin predviđa tri moguća scenarija.

– Prvo, da se ovo pitanje odloži za kraj godine i da uz pomoć, prije svega, njemačke diplomatije i ostalih, dođe do razrješenja problema. Drugo, da Bugarska insistira na tome i da se proces o početku pregovora Makedonije sa EU odloži čak do marta mjeseca, za kada su u Bugarskoj zakazani parlamentarni izbori. I treće, da sve prođe pozitivno i da Bugari ne upotrijebe veto, što je malo vjerovatno, napominje Ružin.

Kako kaže, građani Makedonije su potpuno razočarani kako u zvaničnu bugarsku politiku tako i u EU, a društvene mreže su „neprijatno negativne” prema bugarskom pitanju, ukazuju na bugarsku okupaciju za vrijeme Drugog svjetskog rata, podsjećaju na ubistva, zločine...

S druge strane, kaže, vlada u Skoplju se drži dosta rezervisano i ne želi da ulazi ni u kakve rasprave nadajući se nekakvom dobrom epilogu koji je, ponavlja Ružin, malo očekivan.

– Bugarska je u velikoj političkoj krizi. Poznato je da je Rumen Radev, predsjednik, iz Socijalističke partije, a Bojko Borisov, premijer, iz GERB, a to je desnica. One su u velikom sudaru. I kompromisno je rješenje da se izbjegne sudar u najlakšoj karici – makedonskom pitanju, navodi on.

Smatra i da određeni mehanizmi u samoj EU treba da se mijenjaju jer u poslednje vrijeme dolazi do česte upotrebe veta, od Poljske, Mađarske, sada najvjerovatnije i Bugarske.

RTV

---

Zaev i Borisov da se okrenu budućnosti
Obojici lidera Borisovu i Zaevu je u interesu da izađu iz ćorsokaka i prenesu težište dalje od onoga što nazivaju „zajedničkom istorijom“, budući da su slabi izgledi da će naći zajednički jezik kad su u pitanju istorijski događaji i ličnosti s kraja 19. i početka 20. vijeka.
Zato je krajnje vrijeme da obje strane zasuču rukave i okrenu se budućnosti umjesto kontroverznoj prošlosti, piše „Politiko“. Da su se više bavili sadašnjošću, shvatili bi da ima mnogo toga što mogu da urade u interesu građana. Prevazilaženje ćorsokaka omogućilo bi da se ubrza ne samo integracija Sjeverne Makedonije već i cijelog zapadnog Balkana.
Evropska unija trenutno pregovara o završnim detaljima ambicioznog paketa za oporavak, koji će, zajedno sa sledećim dugoročnim budžetom, obezbijediti oko 1,8 biliona eura za finansiranje članica, pri čemu će veliki dio biti uložen u modernizaciju ekonomije i infrastrukture EU, od čega bi profitirala i prekogranična infrastruktura. Sofija i Skoplje su udaljeni svega 240 kilometara, ali za sada ne postoji ni autoput, ni željeznička pruga.