Francuski predsjednik Emanuel Makron odlučio je da razmjesti ratne fregate u istočnom Mediteranu, zbog jačanja tenzija između Atine i Ankare oko regionalnih energetskih rezervi. Grčki premijer Kirijakos Micotakis pozdravio je tu odluku Francuske.

Kako prenosi „Grik reporter”, francuski brodovi će zajedno sa grčkim i kipraskim učestvovati u vojnim vježbama.

Odnosi Grčke i Turske, koji su se pogoršali zbog nastojanja Ankare da buši naftu u Mediteranu, blizu obala Kipra, ali i spornog pomorskog sporazuma Turske i Libije, uzrokuju i sve veću međunarodnu uzbunu, piše „Gardijan”.

– Jedini način da se okončaju neslaganja u istočnom Mediteranu jeste putem međunarodne pravde – rekao je Micotakis novinarima nakon razgovora u Parizu sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

On je francuske brodove opisao kao „garante mira”.

– Grčka i Francuska slijede novi okvir strateške odbrane – rekao je Micotakis koji traži podršku Evropske unije u vrijeme kada su neprijateljski odnosi s Turskom zamijenili sva ostala pitanja na dnevnom redu njegove skoro sedmomjesečne vlade.

Makron je obećao da će Francuska intenzivirati svoju stratešku vezu s Grčkom, optuživši Tursku da ne samo da će pogoršava regionalne tenzije, već i da se ne pridržava onoga što je obećala da će raditi u ratom razorenoj Libiji.

– Želim da izrazim zabrinutost u vezi s ponašanjem Turske u ovom trenutku… vidjeli smo ovih dana kako na libijsko tlo dolaze turski ratni brodovi u pratnji sirijskih plaćenika. Ovo je izričito i ozbiljno kršenje onoga što je dogovoreno (na prošlonedjeljnoj mirovnoj konferenciji) u Berlinu. To je prekršeno obećanje – rekao je Makron, oštro kritikujući turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Grčki ministar odbrane Nikos Panađotopoulos nedavno je otišao toliko daleko da je upozorio da oružane snage „ispituju sve scenarije, čak i onaj vojnog angažmana” zbog pojačane agresije Ankare. Odbacujući turske zahtjeve da Grčka demilitarizuje 16 ostrva u Egejskom moru, optužio je Tursku za pokazivanje neobično provokativnog ponašanja.

Zahtjev njegovog turskog kolege Hulusija Akara pratio je dramatičan porast broja kršenja grčkog vazdušnog prostora od strane turskih borbenih aviona.

– Grčka ne provocira, ne krši suverena prava drugih, ali ne želi da se njena sopstvena prava krše – rekao je Panađotopoulos.

Napetosti između NATO saveznika navele su i američkog predsjednika Donalda Trampa da u ponedjeljak izrazi zabrinutost zbog situacije u telefonskom pozivu s turskim predsjednikom Erdoganom. Portparol Bijele kuće Džad Dir rekao je da je u razgovoru koji se fokusirao na Libiju i Siriju, američki predsjednik takođe „istakao da je važno da Turska i Grčka riješe nesuglasice u istočnom Mediteranu”.

Trenja između dvije susjedne države nijesu bila toliko akutna još od invazije na Kipar 1974. – operacije koja je rezultirala stalnom podjelom ostrva, koju Ankara i dalje doživljava kao jedan od svojih najvećih modernih vojnih uspjeha. Grčki zvaničnici trenutnu situaciju upoređuju sa onom 1996. godine, kada je vojni sukob oko egejskog ostrva na kojem žive isključivo koze bio jedva spriječen nakon što se Vašington umiješao.

– Intervencija je dobrodošla. Ali da li će ona pomoći da se izbegnu oružani sukobi, to ne znamo – rekao je jedan grčki političar.

Regionalne tenzije su eskalirale kako se turski gnev povećao zbog sukobljenih tvrdnji o potencijalno velikim rezervama gasa i nafte na istoku Sredozemlja. Erdoganov bijes je dosad bio usmjeren na Kipar, gdje se svađa zbog prava na eksploataciju produbila nakon otkrića ležišta prirodnog gasa u vodama oko ostrva.

Ignorišući turski gnev zbog toga što nije uključen, međunarodno priznata vlada kiparskih Grka započela je potragu za resursima, u saradnji sa međunarodnim energetskim kompanijama, uključujući francusku kompaniju „Total”.

---

Erdoganov sve veći autoritarizam
Ovog mjeseca turski predsjednik je zaprijetio da će poslati više brodova za bušenje u region u znak odmazde. Ali sporazum postignut između Ankare i vlade podržane od UN-a u Tripoliju u decembru, kojim se određuju nove morske granice između dviju država, podigao je animozitet između Grčke i Turske na viši nivo.

Vode južno od Krita direktno se dovode u pitanje tursko-libijskim sporazumom, koga zvaničnici u Atini vide kao namjerni pokušaj da se potkopa suverenitet zemlje.

Makron je rekao da Francuska osuđuje tursko-libijski sporazum.

– Ono što vidimo je daleko revizionističnija i agresivnija Turska koja ima za cilj promjenu granica bilo na kopnu ili moru. To, kao i Erdoganov sve veći autoritarizam, jeste uzrok tenzija i zastrašivanja Grčke. Da bi se suprotstavila agresiji, Atina je riješena da ojača partnerstva i strateške saveze, bilo da je riječ o Francuskoj, drugim saveznicima iz EU ili sa SAD – rekao je profesor za međunarodne odnose Aristotel Ciampiris sa Univerziteta u Pireju.