Predsjednik Francuske Emanuel Makron otvorio je Rusiji vrata Zapadnog Balkana nakon što je blokirao pregovore o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ona je pozvala lidere EU da odmah započnu pregovore o pristupanju, uz obrazloženje da bi Rusija i Kina mogle da popune prazninu ukoliko se Unija ne utvrdi u regionu.

Fon der Lajen je u govoru povodom 30. godišnjice od pada Berlinskog zida rekla da je Evropa puno toga tražila od Sjeverne Makedonije i Albanije i da su te zemlje ispunile sve što se od njih tražilo, prenosi britanski „Ekspres“.

– Sada treba da održimo riječ i započnemo pregovore o pristupanju – kazala je Fon der Lajen.

Kako je dodala, ako EU ne otvori perspektivu zemljama Zapadnog Balkana, drugi će popuniti tu prazninu, poput Kine, Rusije, Turske ili Saudijske Arabije.

Na nedavnom sastanku Evropskog savjeta Makron je bio jedini evropski lider koji je blokirao pregovore sa Skopljem i Tiranom, a uspio je i da ubijedi Holandiju i Dansku da se usprotive početku pregovora sa Albanijom.

Da je većina evropskih zemalja i tamošnjih zvaničnika razočarana skorašnjom odlukom da Sjeverna Makedonija i Albanija ne dobiju datum za otvaranje pregovora sa EU nije nepoznanica, kao što nije nepoznato da svi označavaju Francusku kao glavnog krivca za to.

Pod izgovorom da bi Unija prvo trebalo da se reformiše, a onda se pozabavi daljim proširenjem, Francuska je pokušala da pojasni evropskim partnerima šta konkretno želi, kakvi su njeni predlozi, kako bi stvari ubuduće mogle da se odvijaju i kako će izgledati konkretni koraci.

Sve to trebalo bi da bude poznato na proljeće sledeće godine, kada je i neki okviran datum kada bi debata unutar same EU trebalo da počne. Međutim, pojedine države ne žele da se toliko čeka, i ne dozvoljavaju, bar tako sada izgleda, da proširenje ode u drugi plan.

Zato su četiri članice EU, Italija, Poljska, Austrija i Češka, zatražile da se ova debata nastavi već tokom ovog mjeseca, tačnije na sledećem Savjetu ministara, koji bi trebalo da se održi 19. novembra.

Njihova ideja je da se pokaže da Unija nije okrenula leđa Zapadnom Balkanu, ali i da to bude način da se koliko-toliko spere gorak ukus koji je ostavila odluka od prošlog mjeseca, koja je s pravom razbjesnjela Albaniju, ali prije svega Sjevernu Makedoniju, koja je učinila sve što se od nje tražilo kako bi otpočela proces pregovora.

Pored ove četiri zemlje, koje su čvrste u ovom stavu, i ostale su manje-više saglasne da razgovore treba nastaviti, a ovaj predstojeći sastanak, iako tema neće biti otvaranje pregovora, mogao bi da se shvati kao neka vrsta pritiska na Francusku da mora da se razgovara, ako ne i ispravi ova, kako su je pojedini nazvali, istorijska greška.

Sastanak bi mogao odrediti dalje smernice, kako bi se stvari već za nekoliko meseci iskristalisale. Nije isključena ni mogućnost da se o istim pitanjima razgovara i na nivou lidera na Samitu EU sredinom decembra u Briselu.

Kako za „Blic“ pojašnjava Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, pritisci na francuskog predsjednika Emanuela Makrona da popusti kada je u pitanju otvaranje pregovora postoje, ali je njegov utisak da za njega, odnosno za Francusku, reforma EU nije tek usputna misao i da će uraditi ono što je naumila.

– To će sasvim sigurno ostati tema i u narednom periodu, jer najveći broj država EU nije bio saglasan sa odlukom da Sjeverna Makedonija i Albanija ne dobiju datum za početak pregovora – rekao je Subotić.

Kako je dodao, kada je reč o Italiji, Poljskoj, Austriji i Češkoj, one imaju manje ili veće interese u ovdašnjem regionu. Kada je riječ o Italiji, to je prije svega ekonomski interes, naročito kada se radi o Srbiji.

– Sa druge strane, Poljska sebe trenutno ne predstavlja baš u najboljem svjetlu, pa bi ovo angažovanje za nju mogla da bude pozitivna praksa. Austrija ima tradicionalno dobre odnose sa Zapadnim Balkanom, dok Česi nemaju šta da izgube, a mogu da dobiju –kazao je Subotić.

---

Dogovor iz Ohrida za bolji život i miroljubivi Balkan
U Ohridu smo dogovorili mjere koje će olakšati kretanje i ubrzati protok kapitala, usluga i građana u zemljama našeg regiona i to znači mnogo bolji život na jednom savremenom i miroljubivom Balkanu, napisao je juče premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev na svom fejsbuk profilu.

On je to napisao nakon sastanka sa liderima regiona o inicijativi za regionalnu saradnju o kojoj se govori kao o „malom šengenu“.

Zaev je u objavi naveo da sporazum, između ostalog, podrazumijeva slobodan protok građana u zemljama regiona samo sa ličnim kartama, efikasne granične prelaze, gdje će kontrole raditi 24 sata dnevno, brzu traku za najmanje moguće čekanje kamiona koji prenose robu i proizvode, ali i postizanje okvira za uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija za deficitarne profesije i program za veću mobilnost studenata i mladih.