Nisam htio, ali morao sam tada da stanem na čelo narodnog ustanka protiv ustaštva koje je diglo glavu poslije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. kada je pobijedio
Tuđman.
Ovako je, u ekskluzivnoj ispovijesti za „Novosti”, govorio
Milan Martić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske Krajine. Ovaj Srbin iz Knina, bivši policajac, danas haški osuđenik kome su svjetski moćnici „razrezali” 35 godina robije, poslije pune 24 godine otvorio je dušu za medije, i to iza zidina zatvora „Vangla” u Tartuu, drugom po veličini gradu u Estoniji.
-Sjećam se da smo te 1990. dobili informaciju o novim policijskim crnim uniformama koje su podsjećale na odore ustaša iz Crne legije. Tražili su od nas i da nosimo šahovnice, kao i da prema diktatu iz Zagreba hapsimo Srbe. Tako nešto ogroman broj mojih kolega policajaca i ja nismo mogli da uradimo. Zato je buknula pobuna u Kninu jula 1990., rekao je Martić.
Mogao bi, kaže Martić, punih deset dana da priča o svemu, i naglašava da ne želi sažaljenje i da to „ne dozvoljava”. Ukazuje i na to da se u Hrvatskoj ništa nije promijenilo u proteklih 29 godina, kada je pobjedom Tuđmana na izborima ustaštvo ponovo oživjelo. Sjeća se Martić da su njegove starije kolege te 1990. jednostavno otišle iz policije. Bio je, kaže, jedini sa inspektorskim činom koga je sudbina izabrala da se stavi na čelo pobunjenog naroda, iako je u to vrijeme bio šef policijskog sindikata.
-Lično nisam vjerovao da Tuđman može da dobije izbore. U njegovoj kampanji mržnja protiv Srba bila je ogoljena do kraja. Ko bi povjerovao da će Hrvati listom glasati za tu politiku - pita se i danas Martić, dodajući da Srbi u Krajini nisu mrzjeli Hrvate.
Dodaje i da je bio prvi Srbin koji je „viđen” da će robijati za navodne ratne zločine i prvi „zabilježen” za Hag.
- Uslovno se može reći, bio sam prva žrtva pojave neofašizma u svijetu. Dogodila se akcija „Bljesak”, kada su ustaše 1. i 2. maja 1990. bukvalno pregazile Zapadnu Slavoniju, a pomoći nam nije bilo niotkuda. Naređenje da se gađa Zagreb kao upozorenje doneseno je iz očaja, kada sam dobio informaciju o stotinama pobijenih Srba, među kojima je bilo 57 žena i devetoro djece, rekao je Martić.
(RTRS)
Nismo vjerovali da će Evropa dozvoliti-Znali smo šta su nam napravili u Drugom ratu, plašili smo ih se potajno, ali nismo vjerovali da će u Evropi doći vrijeme da se ponovo rodi jedna takva nakaza od države. Mislili smo da Evropa to neće dati. Srbi ni danas ne mrze Hrvate, niti Hrvatsku, jer je to vjekovima bila zemlja naših pradjedova. Nažalost, reciprocitet od strane Hrvatske je izostao, kazao je martić.
Nabrajajući imena
Milana Babića, Gorana Hadžića, Radovana Karadžića, Milana Milutinovića i
Slobodana Miloševića, kazao je i da su svi srpski predsjednici koji su se stavili na čelo otpora nastavku Drugog svjetskog rata - kažnjeni.