Građani Makedonije će se izjasniti izjasniti na referendumu da li podržavaju sporazum između Skoplja i Atine o promjeni imena bivše jugoslovenske republike.
Ako referendum uspije, BJRM ubuduće će se zvati Sjeverna Makedonija, a građani će tako podržati težnje ove zemlje za ulazak u EU i NATO.
Naime, 1.806.336 građana, koliko ih je upisano u birački spisak, izjašnjavaće se na pitanje: „Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”
Gotovo tri decenije od spora sa Grčkom, koja je kočila evroatlantske integracije Makedonije zbog imena, ta zemlja je na političkoj prekretnici, a referendum se odvija u atmosferi političkih podjela, koje je ovaj sporazum još više produbio.
Koliko su otvorene podjele pokazao je i jučerašnji incident u UN, kada je predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, koji je kritikovao visoke zvaničnike SAD i EU zbog podrške predstojećem referendumu, pozvao svoje sunarodnike na bojkot u nedjelju, poslije čega je pomoćnik šefa diplomatije Makedonije Andrej Žernovski napustio salu.
Ukrstili koplja

Predstavnici aktuelne vlasti su u kampanji pozivali građane da se izjasne „za”, a najuticajnija opoziciona VMRO–DPMNE, koja je sve vrijeme bila veoma neodređena pozvala je građane da glasaju prema svojoj savjesti, a sa sličnom porukom se oglasila i kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva.
Osnovna poruka aktuelne vlasti je da se građani na referendumu odlučuju da li žele da žive u (samo) izolaciji ili će sebi osigurati svijetlu i izvjesnu evroatlantsku budućnost kroz članstvo u EU i NATO.
I dok je premijer Zoran Zaev, koji je i lider vladajuće SDSM, optimista i vjeruje u uspjeh referenduma zato što, kako kaže, građani donose mudre odluke jer vole svoju otadžbinu, snose odgovornost za svoju djecu, opoiziconi lider, Hristijan Mickoski, smatra da će većina pristalica i članova VMRO-DPMNE na referendumu glasati „protiv” ili biti uzdržana, jer, kako kaže, stav te stranke o referendumu je jasan.
Dao bi, kazao je sve od sebe da građane ubijedi da se izjasne „protiv” da se referendumsko pitanje odnosi samo na sporazum sa Grčkom, ali, ističe, njegova stranka VMRO-DPMNE nije protiv ulaska ulaska Makedonije u EU.
Ne treba zaboraviti da opoziciona konzervativna VMRO-DPMNE, koja je 11 godina bila na vlasti i koja je pobjednica poslednjih parlamentarnih izbora uvijek ima veliki uticaj među građanima Makedonije.
Rusija protiv
referenduma

Referendum je raspisan kao konsultativni, odnosno neobavezujući, a biće uspješan ako na njega izađe više od 50 odsto građana upisanih u birački spisak (50 odsto plus 1).
Ukoliko referendum bude uspješan i većina, 50 plus 1 se na referendumu izjasni „za”, Makedonija bi već naredne godine mogla da postane 30. članica NATO-a, kao i da ubrzo dobije datum za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
Pored jednog dijela unutrašnjih faktora, ključni izazovi pred predstojeći referendum za Makedoniju predstavlja javno protivljenje Rusije makedonskom članstvu u NATO. Međutim, na tvrdnje zapadnih međunarodnih zvaničnika tvrde da će Rusija pokušati da obesmisli makedonski referendum, premijer Zaev je u više navrata rekao da nema takve informacije, te da je Rusija prijatelj Makedonije, koja se javno protivi njenom priključenjuu NATO, ali da će oni, uprkos tome, istrajati na tom putu.
Međutim, makedonski analitičari ocjenjuju da aktuelna vlada i premijer Zoran Zaev, izuzimajući Rusiju, imaju najsnažniju međunarodnu podršku, kakvu nije imala nijedna vlada u regionu od raspada SFRJ.
To je, navode, vrlo važna činjenica, koju je potrebno iskoristiti kako bi Makedonija, ali i cio region konačno krenuli naprijed.
Većina analitičara smatra da bi bojkot referenduma u nedjelju bio jedna vrlo nezrela opcija koja bi mogla izazvati katastrofalne posledice za budućnost Makedonije, dio njih skreće pažnju na to da je građanima postavljeno zbunjujuće pitanje, jer nije jasno da li se oni pozivaju da glasaju za ulazak u EU i NATO ili za promjenu imena, odnosno zašto je „tako osjetljivo pitanje” skriveno u formulaciji „sporazum sa Grčkom”.
Analitičari na
strani uspjeha

Referendum u Makedoniji, koji će biti održan sjutra, proći će uspješno, ali je važno šta će se događati na političkoj sceni nakon održavanja referenduma, s obzirom na to da je za sprovođenje Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmjene.
To kažu analitičari procjenjujući mogući ishod referenduma i buduću perspektivu te bivše jugoslovenske republike.
Predstavnici vlada Makedonije i Grčke su u junu ove godine u Prespi potpisali Dogovor za rješavanje makedonsko-grčkog spora o imenu, prema kojem bi Makedonija trebalo da promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija.
Politički analitičar Todor Pendarov smatra da će referendum proći uspješno imajući u vidu, kako kaže, da je u to uloženo mnogo političkog kapitala, posebno od vrhunskih evropskih političkih igrača koji su proteklih dana i posjetili Makedoniju.
Ipak, prema njegovom mišljenju, važno je i šta će se događati nakon referenduma. On smatra da će biti mnogo teže da se Dogovor sa Grčkom u cijelosti implementira zbog potrebnih ustavnih promjena, za koje treba da glasa dvije trećine poslanika u makedonskom parlamentu.
– Ukoliko se implementira kod nas, u Grčkoj, zahvaljujući međunarodnom faktoru, Dogovor će proći u parlamentu, tamo je potrebna samo ratifikacija. Problem će biti kako će se to odvijati kod nas, jer za implementaciju su potrebne ustavne promjene za šta je potrebna dvotrećinska većina od ukupnog broja poslanika (81 glas poslanika od ukupnih 120 u Skupštini), zatim glasanje o amandmanima prostom većinom i, na kraju, kada dođu na usvajanje, potrebna je većina od dvije trećine. Hoće li se to obezbijediti, nijesam siguran – rekao je Pendarov za Anadoliju.
Prema njegovim riječima, jedna od opcija je, ako prvo glasanje ne prođe, da sadašnji sastav skupštinske većine raspiše vanredne parlamentarne izbore.
Upitan o tome kakve će biti perspektive za manje etničke zajednice u Makedoniji nakon sprovođenja referenduma i progresa u evroatlantskim procesima, Pendarov kaže da se njihova prava ne ostvaruju u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno.
– Članstvo u NATO-u ne možete gledati u svjetlu etničkih zajednica. Samo učlanjivanje u NATO-u neće mnogo promijeniti u pogledu manjih etničkih zajednica iz prostog razloga što smo ih mi zaboravili od implementacije Ohridskog okvirnog sporazuma. Etničke zajednice uživaju određena prava, ali kada je riječ o faktičkom ostvarivanju prava, zbog raznih razloga, prije svega, funkcionalnosti zemlje, ona se ne ostvaruju – kaže Pendarov.
U referendumskoj tišini pred nedjeljno narodno izjašnjavanje o potpisanom Sporazumu sa Grčkom kompromisnom promjenom imena u Republika Sjeverna Makedonija, kojom se trasira put ka EU i NATO, raste neizvjesnost izraženih makedonskih podjela. Oslikalo se to i u izlaganju predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova za govornicom Generalne skupštine UN, pozivom na bojkot, pa zbog toga napuštanjem zvanične delegacije skupa na Ist Riveru, kao i završnim porukama premijera Zorana Zaeva „kod kuće„ apelom da se glasom „za” obezbijedi sigurna i prosperitetna evropska budućnost zemlje.
Ivanov zvao na bojkot

Pred referendumski muk u četvrtak uveče nekoliko desetina građana iz „tvrdog patriotskog bloka” okupilo se ispred zdanja Sobranja u centru Skoplja u pokušaju snaženja podrške bojkotu narodnog izjašnjavanja o promjeni imena Makedonija.
Poruke za bojkot nedjeljnog referenduma, sa distance, nekako u približno vrijeme poslao je i Ivanov, koji je prethodno lično potvrdio da neće glasati. Istovremeno, kako su ovdje prenijeti izvodi iz izlaganja u UN u Njujorku, kritokovao je visoke zvaničnike SAD i EU zbog podrške predstojećem referendumu. Ocijenio je da je dogovor između Skoplja i Atine o promjeni imena Makedonije opasna „zamka” i „grubo kršenje suvereniteta”.
– Ispraćajući u istoriju i njega (Ivanova) i njegove stavove, nastavljamo da sa prijateljima iz EU, NATO-a i građanima gradimo zajedničku prosperitetnu budućnost – napisao je Žernovski.
Za to vrijeme, na domaćem terenu, na kraju kampanje, dok je opoziciona VMRO-DPMNE Kristijana Mickoskog „ostavila” građanima da sami po svojoj savesti odluče kako će i da li će glasati, bez jasnog poziva na bojkot, lider vladjućih socijademokrata (SDSM) i premijer Zoran Zaev, kao i čelnik albanske vladajuće DUI, Ali Ahmeti, pozvali su građane da izađu i na referendum iskoriste istorijsku šansu, glasaju „za” priključenje zemlje EU i NATO, kao i za sporazum sa Grčkom o novom imenu.