HAG – Tužilaštvo Haškog tribunala je u žalbi na prvostepenu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću zatražilo da izrečena kazna od 40 godina zatvora bude zamijenjena doživotnim zatvorom.
Tužioci su od žalbenog vijeća zatražili i da Karadžića proglasi krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih opština, djelo za koje je prvostepenom presudom bio oslobođen krivice.
Tribunal je Karadžića 24. marta prošle godine proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, od 1992. do 1995. godine.
Raspravno vijeće je oslobodilo Karadžića krivice po tački optužnice po kojoj je progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva u šest bosanskih opština dosegao razmjere genocida.
U žalbi, čiju je redigovanu verziju sud u Hagu objavio juče, tužilaštvo ocjenjuje da su nalazi iz prvostepene presude „u većini detaljni, sveobuhvatni i čvrsti”, ali da zbog „manjkavog pristupa” sudija u nekim njenim djelovima „presuda ne odražava cjelokupnu Karadžićevu krivičnu odgovornost i u nedovoljnoj mjeri ga kažnjava za njegove zločine”.
U tri od četiri osnove za žalbu, tužioci tvrde da su sudije, pogrešnim tumačenjem činjenica i prava, došle do nepravilnog zaključka da Karadžić u šest opština nije imao genocidnu namjeru da uništi Muslimane i Hrvate kao etničke grupe.
Po žalbi, taj zaključak nije u skladu s dokazima na osnovu kojih je samo raspravno vijeće utvrdilo da su srpske snage, pod Karadžićevom vrhovnom komandom, brojnim zločinima – ubistvima, okrutnim tretmanom, nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima, seksualnim nasiljem – nesrpsko stanovništvo prognale, odnosno „trajno uklanjale sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo”.
Po prvostepenoj presudi, ti zločini su počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je Karadžić bio protagonista, s ciljem da se na velikim djelovima teritorije BiH stvori srpska država.
U četvrtoj žalbenoj osnovi, tužioci tvrde da kazna od 40 godina zatvora „ne odražava na pravi način nalaze samog raspravnog vijeća, ni njegovu analizu težine Karadžićevih zločina”.
Prema mišljenju tužilaštva, nalazi sudija o Karadžićevoj ključnoj ulozi u zločinima u Sarajevu i Srebrenici i sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, svaki za sebe, zahtijevaju kaznu doživotnog zatvora.
– Uzeti u obzir zajedno, predstavljaju najteži skup zločina koji je ikada pripisan jednoj osobi pred Tribunalom i zahtijevaju najvišu raspoloživu kaznu – doživotni zatvor, tvrde tužioci.
Ocjenjujući da bi samo izuzetne olakšavajuće okolnosti mogle opravdati manju kaznu, tužilaštvo je naglasilo da „takvih olakšavajućih okolnosti u ovom predmetu nema”.
– Nerazumnost izrečene kazne pogoršana je time što je raspravno vijeće propustilo da objasni zašto je izabralo kaznu od 40 godina zatvora i time poslalo poruku da Karadžićevi zločini ne zaslužuju stigmu Tribunalove najviše kazne, piše u žalbi tužilaštva.
Karadžić je u svojoj žalbi ocijenio da je prvostepena presuda, koju mu je izrekao Tribunal, „nepravična” i da je čitav proces bio „manjkav”.
Bivši predsjednik RS negirao je u žalbi da je dokazana njegova odgovornost za zločine za koje je nepravosnažno osuđen.
U nastavku postupka, optužba i odbrana imaju rok do 15. marta da, pisanim podnescima, odgovore na žalbu suprotne strane. Žalbeno vijeće će potom zakazati usmenu raspravu o žalbama na prvostepenu presudu.
Karadžić je u sudskom pritvoru u Sheveningenu od 30. jula 2008. godine. Vlasti Srbije su uhapsile Karadžića, kako su saopštile, 21. jula te godine u Beogradu. Karadžićevi advokati su, međutim, tvrdili da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mjestu.
RTS