Kineska Nova godina ili Praznik proljeća proslavlja se po kineskom tradicionalnom kalendaru više od 4.000 godina. Slavi se i na cijelom Dalekom istoku i velikom dijelu jugoistočne Azije. Datum proslave kineske Nove godine mijenja se svake godine jer se računa po lunarnom kalendaru, zavisi od položaja Mjeseca. Uprkos različitim datumima, slavlje se uvijek održava između 21. januara i 20. februara, a ove godine nastupila je 12. februara.

Proslava traje 16 dana, uključujući novogodišnje veče, a prvih nedjelju dana slave se kao državni praznik. Ova 2021. godina je u znaku bivola. Osobama rođenim u ovoj godini pripisuju se karakteristike marljivosti i iskrenosti. One su ljubazne, staložene, imaju izraženo logičko razmišljanje i zbog svoje stabilnosti su često dobri lideri.

Iako zima još traje, ovaj festival označava kraj najhladnijih dana. Proljećni festival prvobitno je bio dan za molitvu bogovima za dobru sadnju i žetvu. Ljudi su se molili i svojim precima jer su ih, takođe tretirali kao bogove. Ovaj praznik proslavlja se uz puno petardi i vatrometa. Prema jednom mitu, postojalo je čudovište Nian koje bi uznemiravalo ljude na novogodišnje veče. Dok su svi ostali ljudi pobjegli u svoje domove, jedan dječak je bio dovoljno hrabar da čudovište otera upravo petardama. Sjutradan su meštani slavili svoj opstanak postavljanjem još petardi. I danas se slijedi ovaj običaj i petardama se teraju zli duhovi i loša sreća.

Kinezi veruju da crvena boja tjera duhove, pa svoj dom ukrašavaju motivima u ovoj boji. Na vratima su često oslikani bogovi ili kineska oznaka za sreću. Nova odeća označava dobar početak i smatra se da donosi sreću, a nerijetko se ljudi odlučuju za odeću upravo u crvenoj boji. Ulice su ukrašene crvenim lampionima i svetlećim ukrasima, a na njima se često izvodi tradicionalni ples Zmaja. Kineska Nova godina završava se Festivalom lampiona. Oni se puštaju u nebo, a prije toga ljudi na njih napišu svoje novogodišnje želje ili ih ukrašavaju.

R.K.

---