Da bi proizvođači krompira imali isplativu proizvodnju, neophodno je da primjenjuju savremene tehnologije i sve neophodne agrotehničke mjere, od pripreme zemljišta za sadnju, izbora sorti, upotrebe kvalitetnog sjemena, njege usjeva, pa sve do vađenja i skladištenja krtola.

Najvažniji preduslovi za uspješnu proizvodnju krompira su kvalitetan sadni materijal i njegovo pravilno naklijavanje, plodored, izbor zemljišta i njegova obrada, blagovremena i pravilna sadnja, savjetuje Mujo Vreva, diplomirani inženjer poljoprivrede i proizvođač krompira iz Pašića Polja kod Bijelog Polja.

- Postizanje visokih prinosa krtola krompira moguće je samo korišćenjem sjemenskih krtola, dobrog kvaliteta, bez prisustva bolesti i štetočina. Kvalitet sadnog materijala krompira je najvažniji i odlučujući, odnosno ograničavajući faktor, koji određuje visinu i kvalitet prinosa krtola krompira. Upotreba nekvalitetnog sadnog materijala, u startu „štedi” troškove proizvodnje, ali ta prividna ušteda na kraju proizvođača košta mnogo kako u pogledu smanjenja prinosa, tako i u pogledu kvaliteta krtola. Za proizvodnju ranog krompira koristiti sorte sa što kraćim vegetacionim periodom, koje rano zameću i brzo nalivaju krtole, savjetuje Vreva.

Stabilne i visoke prinose daju sorte koje formiraju 10-12 krtola po biljci. Veoma visoke prinose postižu sorte koje zameću 12-15 krtola po biljci, ali uz obaveznu i blagovremenu agrotehniku. Negativan efekat suše moguće je izbjeći sadnjom naklijalog krompira od ranih i srednje ranih sorti (puna dužina vegetacionog perioda do 100 dana), izborom sorti sa dobrim korjenovim sistemom i koje zameću manji broj krtola (8-10).

- Naklijavanje i priprema krtola za sadnju zauzima veoma značajno mjesto, posebno u tehnologiji gajenja ranih sorata, ali sve više u proizvodnji i drugih kasnijih sorti. Prednosti sadnje naklijalih krtola ogleda se u pogledu brzine nicanja i porasta (skraćivanju vegetacionog perioda), broja primarnih nadzemnih izdanaka, veličine lisne površine i ukupne organske produkcije, tolerantnosti na bolesti i štetočine, broja i krupnoće zametnutih krtola, te visine i kvaliteta prinosa - pojašnjava Vreva.

Naklijavanje je važno posebno u godinama kada zbog vremenskih uslova sadnja krompira kasni kao što je slučaj sa ovom godinom, kaže naš sagovornik.

- Ako se klice razvijaju u prisustvu svjetlosti većim dijelom dok prolaze kroz sporu fazu klijanja, dobićemo klice otporne na lomljenje, koje će vrlo brzo nicati u polju. Ukoliko se klice razvijaju u uslovima bez svjetlosti, formiraju se izdužene klice koje su osjetljive na lomljenje, što ima za posljedicu značajno zakašnjenje i odlaganje nicanja u polju - naglašava Vreva.
Temperatura vazduha u prvoj sedmici naklijavanja treba da je 15-18 stepeni Celzijusa, u drugoj sedmici do 15 stepeni Celzijusa, a u poslednjoj sedmici 10-12 stepeni Celzijusa. Osvjetljenost prostorije povećati od momenta aktiviranja klica. Može se koristiti prirodna ili kvalitetna vještačka svjetlost.

Kada je riječ o plodoredu, krompir najbolje uspijeva posle leguminoza, zatim strnih žita i livada, a poslije njega se mogu gajiti sve kulture koje su osjetljive na zakorovljenost.

- Najbolje uspijeva na plodnim, lakim i rastresitim zemljištima, mada uz primjenu pune agrotehnike dobre prinose daje i na manje plodnim zemljištima. Ne podnosi teška, zbijena i zabarena zemljišta. Na području bjelopoljske opštine uspijeva na zemljištima sa nadmorskom visinom od 500 do 1.500 metara. Preporučujem sadnju krompira na novom mjestu, na taj način smanjujemo rizike od pojave bolesti i štetočina - savjetuje Vreva.

Zemljište ispod i iznad posađene krtole treba da je rastresito.

Krompir se može saditi ručno pod motiku, u brazde ili mehanizovano specijalnim sadilicama.

- U proizvodnji merkantilnog krompira, norma sjetve za kalibražu 35/55 milimetara je 2.000 do 2.800 kilograma po hektaru, a za proizvodnju sjemenskog krompira 2.800 do 3.300 kilograma po hektaru, a što opet zavisi od sortnih karakteristika, krupnoće i oblika krtola. U merkantilnoj proizvodnji međuredno rastojanje treba da je 70-75 centimetara, a rastojanje između krtola u redu od 31 do 35 centimetara. U proizvodnji sjemenskog krompira, da bi se dobila veća ujednačenost prinosa, preporučuje se sadnja u većoj gustini na rastojanju 25-30 cm. Optimalna gustina sadnje u proizvodnji konzumnog krompira je 40.000 biljaka po hektaru, a za sjemenski krompir optimalan broj biljaka je oko 50.000 po hektaru. Sadnja na međurednom rastojanju od 75 centimetara omogućava kvalitetno zagrtanje, bolju provjetrenost usjeva i manji rizik od pojave plamenjače. Dobra gustina usjeva garantuje veći rod i do nje je bolje doći kombinacijom većeg međurednog, a manjeg rastojanja u redu - zaključio je Vreva.

M.N.

---

Naklijalu krtolu posaditi u aprilu ili početkom maja
Za sadnju krompira treba upotrijebiti zdrav i kvalitetan sadni materijal. Prije sadnje treba obavezno ukloniti sve krtole koje su napadnute od biljnih bolesti i štetočina, ili su mehanički oštećene.
- Sadnja naklijalih krtola se obavlja u aprilu ili početkom maja, kada zemljište na dubini od 10 centimetara, pet dana zaredom ima temperaturu 6-8 stepeni Celzijusa. Vrijeme sadnje ima veliki značaj za prinos i kvalitet krompira. Pretjerano rana sadnja nosi rizik zbog proljećnih mrazeva. Kašnjenje od 10 dana utiče na smanjenje prinosa od pet do 15 odsto, a od 20 dana 15 do 25 odsto, što zavisi od vremenskih prilika, naročito u prvoj polovini vegetacionog perioda. Dubina sadnje zavisi od tipa zemljišta, vremena sadnje, veličine krtola i načina zagrtanja. Povoljna dubina je na šest do 10 cm (na lakim pjeskovitim zemljištima se sadi dublje, a na teškim i hladnim - pliće) - savjetuje naš sagovornik.