Ideje o „finalnom raspadu Jugoslavije“ i novom pomjeranju granica na Zapadnom Balkanu neće promijeniti postojeću politiku Evropske unije.
Ali to ne znači da evropskom angažmanu u regionu nije potrebno hitno buđenje, piše „Dojče vele“.
Koliko je Zapadni Balkan još rovita regija, i dalje sklona brzoj destabilizaciji zbog još otvorenih rana iz prošlosti, a koje se politički korektno danas nazivaju „otvorena bilateralna pitanja“, pokazala je informacija o jednom tekstu, koji se, zbog svog nezvaničnog karaktera ne može nazvati ni dokumentom, pa čak ni papirom. Takozvani non-pejper, bez zaglavalja i potpisa, pripisan je od strane medija slovenačkom premijeru
Janezu Janši.
On je svojim ambivalentnim stavom niti priznavanjja, niti demantija, dalje podstakao iskru koja je, kako smo već ranije bili svjedoci, brzo „zapalila“ čitav region, a prenijela se, sasvim očekivano, i preko granica EU.
U tekstu se predlaže „završetak raspada Jugoslavije“ odnosno „finalno“ pomjeranje granica na Zapadnom Balkanu u cilju stvaranja raskomadane, ali „održive i funkcionalne“ Bosne i Hercegovine, Albanije sa priključenim Kosovom i djelovima Sjeverne Makedonije, Srbije sa priključenom Republikom Srpskom.
Iz institucija EU do ovoga trenutka nisu potvrdili prispjeće takvog teksta u Brisel i vjerovatno nikad i neće. Zvanični Brisel samo je ponovio svoju poziciju da „ništa ne bi trebalo da se mijenja kada su u pitanju granice na Zapadnom Balkanu“.
– Treba da se radi na regionalnom pomirenju i saradnji, što je i logika evrointegracionog procesa. Sva otvorena pitanja među državama trebalo bi rješavati u procesu koji ne zalazi u opasne teritorije, a koji se oslanja na EU zakone i principe – poručio je portparol EU
Peter Stano.
Da je crtanje novih granica opasan put“, a regionalno pomirenje i saradnja ključ za mir, demokratiju i prosperitet na Zapadnom Balkanu ponovio je i njemački državni sekretar za Evropu
Mihael Rot.
Iste poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta, odakle izvjestilac za Srbiju
Vladimir Bilčik poručuje da je mijenjanje granica i teritorija opasan put u eksplozivnu prošlost regiona.
Međutim, da pojava tog teksta nije slučajna, da to ima svoju predistoriju i da postoje ljudi koji rješenje za sve probleme na Zapadnom Balkanu vide u promjeni granica, za Dojče vele ukazuju
Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost i
Bodo Veber iz berlinskog Savjeta za demokratizaciju politike. U razgovoru za Dojče vele oni podsjećaju da je razmjena teritorija ne tako davno već bila tema u regionu i u EU kada se 2018. godine govorilo o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova.
– Ovakve stvari stalno iskaču. One su bile prisutne i tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Ali treba imati na umu i razlog koji je doveo do tih ratova. Zato je veoma opasno vjerovati da promene granica, koje bi vodile i u etničke razmjene, mogu dovesti do rešenja na Zapadnom Balkanu – kaže Štiglmajer.
Tekst oko kojeg se digla prašina na Zapadnom Balkanu i širom EU navodno je dostavljen predsjedniku Evropskog saveta
Šarlu Mišelu kao dio najave prioriteta koje će Slovenija zastupati kada od sredine godine preuzme mjesto predsjedavajuće Savjetu EU.
Štiglmajer smatra da poslije dobijenih reakcija slovenački premijer neće nastaviti sa insistiranjem na sličnim idejama i da ne bi trebalo očekivati bilo kakav radikalni zaokret u politici EU prema Zapadnom Balkanu.
– Ne vjerujem da bi ovo moglo da bude baza za bilo kakvu novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Većina zemalja članica podržavaju multietničke države zasnovane na ljudskim i građanskim pravima. O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu – uvjerena je Štiglmajer.
Ona smatra da je neophodan zamah u politici EU prema Zapadnom Balkanu.
– Ali ne vidim da postoji stvarni poziv na buđenje. Dokle god se situacija na Zapadnom Balkanu bude „provlačila“, možda ne baš na zadovoljavajući način, ali svakako bez konflikata, zemlje članice EU to neće gledati kao prioritet – navela je Štiglmajer.
Ona poziva EU da konačno ponudi Zapadnom Balkanu „nešto stvarno kredibilno“, uključujući i funkcionalniji proces pristupanja, „na čemu i ka čemu bi Zapadni Balkan trebalo da radi“.
– U suprotnom, plašim se da može doći do konflikata.Dvije posebno problematične situacije su ona između Srbije i Kosova i ona u Bosni i Hercegovini – zaključila je Štiglmajer.
(B92)
Radikalan dokumentIz Evropske inicijative za stabilnost podsjećaju na činjenicu da su, u procesu rješavanja, „kosovskog pitanja“ neki od lidera EU podržali opciju „bilo kog rješenja oko kojeg se dvije strane dogovore“. Dodaju i da navodni slovenački „non-pejper“ ide „mnogo radikalnije“, bez prethodne konsultacije sa zemljama koje su njime pogođene.
– Ne mislim da bi ni BiH, ni Sjeverna Makedonija, ni Kosovo na to pristali. Možda Albanija, ali to bi značilo njeno napuštanje puta u EU – kaže Štiglmajer.
Albanski premijer
Edi Rama jedini je potvrdio da je i vidio dokument i da je o „ideji“ razgovarao sa svojim slovenačkim kolegom.
Analitičari iz Brisela i Berlina saglasni su u stavu da za takvu „ideju“ ni izbliza ne postoji većinska podrška.
– Ako takav dokument, u tom obliku kakav je objavljen u medijima, postoji, to bi pokazalo da gospodin Jašna u svojoj radikalnosti zapravo više djeluje kontraproduktivno za promovisanje svoje ideje. Vjerujem da je ovo vrlo surov način lobiranja za tako opasne ideje, ako je zaista istinit i autentičan dokument – rekao je Bodo Veber za „Dojče vele“.
