U Crnoj Gori je u godini kada je počela pandemija Kovida-19, broj građana koji su zatražili psihološku i psihijatrijsku pomoć povećan za preko 7.000 u odnosu na 2019, pokazuju podaci koje je „Danu” dostavio Institut za javno zdravlje. Prema procjeni iz informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite evidentirana su 20.764 pacijenta koji su zbog psihičkih smetnji posjetili svog izabranog doktora tokom prošle godine.

Navode da je evidentiran ukupno 1.221 pacijenat koji je lani posjetio izabranog doktora zbog demencije što je nešto manje nego prethodne dvije godine, a u Institutu kažu da pri tumačenju treba uzeti u obzir epidemiju Kovid-19.

– U 2018. i 2019. godini najčešći razlozi posjeta izabranom doktoru su zbog oboljenja iz grupe duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja – kazali su iz Instituta.

Kada govorimo o pojedinačnim dijagnozama izdvajaju se neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, pa se zbog tog problema 2018. ljekarima obratilo 5.670 građana, a 2019. njih 5.584. Po brojnosti potom slijede poremećaji raspoloženja zbog kojih su se ljekaru 2018. obratila 3.553 građana, a 2019. – 3.702.

Shizophrenija, shisotipski poremećaji i sumanuti poremećaji su takođe bili jako brojni, u 2018. bilo je 3.545 slučajeva, a 2019. – 3.520. Zbog drugih duševnih i poremećaja ponašanja ljekarsku pomoć je 2019. tražilo 960 i 2018. – 887 građana.

​Specijalista psihijatrije i koordinator linije za psihološku podršku Kliničkog centra Crne Gore doktor Aleksandar Popović kaže da su otkad je uvedena linija 1555 dosad evidentirali oko 450 poziva, a građani su se najčešće javljali zbog anksioznosti, depresivnog raspoloženja, problema u komunikaciji, gubitka člana porodice, egzistencijalnih problema i raznih drugih smetnji mentalnog zdravlja koji su posledica promjene životnog stila tokom epidemije.

– Linija 1555 je servis koji je produkt odlične saradnje Kliničkog centra i Telekoma, koji nam je omogućio pristup svom „kloud” sistemu, kako bi tokom epidemije svi naši volonteri poštovali epidemiološke mjere i usluge pružali iz udobnosti svog doma. Na liniji radi više od 30 volontera, studenata medicine i psihologije, koji nesebično daju svoj doprinos u ovakvoj epidemiloškoj situaciji. Naši volonteri su obučeni da pruže psihološku podršku i posavjetuju građane kako da najbolje prevaziđu krizu. Pored toga, imamo odličnu saradnju sa policijom i Službom hitne pomoći. U svim situacijama, kada bi problem pozivaoca prevazilazio kompetencije volontera oni bi ih upućivali na institucije sistema – objašnjava Popović.

Ovaj servis Klinike za psihijatriju KCCG je, kako kaže, pored potpune raspoloživosti ambulantnih pregleda, kako psihijatrijskih, tako i psiholoških, još jedan servis za sve one građane koji imaju poteškoću da se jave stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja.

Volonterka na liniji Milica Kraljević ističe da je prije svega zahvalna zbog povjerenja koje im građani Crne Gore ukazuju. Razlozi poziva centra su, kako navodi, različiti.

– Kako je svako ljudsko biće posebno i autentično, tako su i njihovi doživljaji drugačiji. Naravno, svima je zajednička situacija u kojoj se nalazimo. Da budem preciznija, svi imamo reakciju na pandemiju i sve što je prati, a od ličnog senzibiliteta i drugih životnih okolnosti zavisi kako ćemo se nositi sa tim. U skladu sa tim, uloga telefonskog centra je pružanje podrške u prevazilaženju izazova kojima smo trenutno izloženi – izjavila je Kraljevićeva.

Dodaje da je korona definitivno imala uticaja na naše blagostanje.

– Prirodno je imati reakciju, i na nama je da učinimo najbolje što možemo za sebe u tom trenutku. Korona je protresla sve aspekte ljudskog života, pa tako i mentalno zdravlje, i ljudi to prepoznaju, a ono što je za pohvalu jeste da se u sve većem broju okreću stručnjacima, u cilju ponovnog uspostavljanja ravnoteže – zaključuje ona.

M.S.

---

Posledice će ostati
​Na pitanje da li će od korone ostati velike posledice po društvo i koliko će nam vremena trebati da se oporavimo, Kraljevićeva kaže da tragovi moraju ostati, kako pozitivni, tako i negativni.

– Svaki događaj u životu ostavi neki trag, što svakako podrazumijeva i negativne posledice. Sa druge strane, ostaviće i pozitivne posledice, kao što je viši stepen svijesti. Ljudi su izuzetno rezilijentna bića, i sigurna sam da će osmisliti kreativne načine da nastave svoj životni put. Život, na kraju krajeva, jeste skup i prijatnih i neprijatnih iskustava koja imaju svoju svrhu – smatra ona.