Osnovni sudovi u Podgorici i Kotoru i Viši sud u Podgorici odbili su zahtjeve najmanje 22 osuđenika koji su tražili skraćenje kazne i uslovni otpust. Oni su od nadležnih sudova tražili skraćenje kazni na osnovu Zakona o amnestiji koji je prošle godine izglasan u crnogorskom parlamentu, saznaje „Dan“. Više od 150 zatvorenika podnijelo je ranije zahtjeve za uslovni otpust, pozivajući se na nedavno usvojeni Zakon o amnestiji, kojim im se umanjuje kazna u zavisnosti od toga za koje krivično djelo su osuđeni. Kako je „Dan“ ranije objavio, među njima je najviše onih koji su osuđeni iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i nanošenja teških i lakih povreda.
Poslanici u Skupštini Crne Gore su 25. juna prošle godine izglasali Predlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori. Za zakon je glasao 41 prisutni poslanik, pri čemu niko nije bio protiv ili uzdržan. Potom se glasalo o amandmanima na ovaj zakon koje su predložile političke partije. Na kraju je zakon izglasan u cjelini i prihvaćen je amandman da se zatvorska kazna ne smanjuje počiniocima teških ubistava. Prvim predlogom su bili obuhvaćeni i
Damir Mandić i učesnici u ubistvu policijskog funkcionera
Slavoljuba Šćekića.
U predlogu zakona piše da su iz amnestije izuzeta lica koja su osuđena za ratne zločine, krivična djela iz oblasti polne slobode i osuđeni za korupciju, kao i oni koji su na potjernicama. Međutim, ovim predlogom iz amnestije nisu bili izuzeti osuđeni za teška ubistva i druga teška krivična djela. Amandmani koje je predložila tadašnja opozicija nisu prihvaćeni.
Skupština je 22. aprila prošle godine prihvatila inicijativu Demokratske partije socijalista i Liberalne partije da se u dnevni red uvrsti i Predlog zakon o amnestiji, što je izazvalo negativne reakcije većeg dijela crnogorske javnosti.
Poslanici tadašnje vladajuće koalicije koju je predvodio DPS predložili su Zakon o amnestiji kojim je predviđeno umanjivanje kazni za 15 odsto osuđenima koji su u zatvoru, odnosno deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne. Poslanici DPS-a, LP i manjinskih partija glasali su da se ovaj zakon uvrsti u dnevni red.
Ž.B.
Šaranović prvi iskoristio pogodnosti Osnovni sud u Danilovgradu usvojio je zahtjev za smanjenje kazne
Marku Šaranoviću, osuđenom za ubistvo biznismena
Dragana Bećirovića, i on je prvi iskoristio ovo pravo. Pozivajući se na Zakon o amnestiji, Šaranović je tražio da mu se kazna umanji za 15 odsto. Danilovgradski sud je djelimično prihvatio njegov zahtjev i umanjio mu kaznu za pet odsto, a tu odluku je potvrdio Viši sud u Podgorici odlučujući po žalbi Šaranovićevog branioca
Borivoja Borovića.
Apelacioni sud je krajem prošle godine preinačio presudu Višeg suda i osudio Šaranovića na 14 godina zatvora zbog ubistva.
Prvostepenom presudom Šaranović je oglašen krivim za ubistvo iz čl.143 u vezi sa čl. 23 KZCG i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvanaest godina. Više državno tužilaštvo uložilo je žalbu na tu presudu i tražilo maksimalnu kaznu zatvora, dok je advokat Borivoje Borović u žalbi ocijenio da je prvostepena presuda nerazumljiva, nejasna, neodređena i paušalna, imajući u vidu da je potpuno nemoguće identifikovati kojim to konkretnim radnjama je okrivljeni Šaranović, prema nalaženju suda, učestvovao u krivičnom djelu za koje je osuđen.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.