Eventualna smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, koji je i član Sudskog savjeta, nepovoljno će se odraziti i na izbor novog predsjednika Vrhovnog suda, kao i na izbor sudija sudova u Crnoj Gori. Njegovu smjenu nedavno je zatražio premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, a Leposavić je odbio da napusti funkciju na takav način. Nakon dugoočekivanog odlaska sa funkcije bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, crnogorsko pravosuđe, kako sada stvari stoje, još uvijek će čekati na zvanično novi izbor prvog čovjeka te institucije. Dinamika izbora naslednika Vesne Medenice zavisiće od narednih dešavanja oko zahtjeva za Leposavićevu ostavku.

U narednom periodu trebalo da bude poznat dalji status Leposavića u Sudskom savjetu, koji je kao ministar član Savjeta. Kako je propisano Zakonom u sudskom savjetu i sudijama, članovi Sudskog savjeta moraju biti lica visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta. U obavljanju svojih dužnosti članovi Sudskog savjeta postupaju nezavisno i nepristrasno. Prilikom predlaganja i izbora članova Sudskog savjeta vodi se računa o nacionalnoj i rodno balansiranoj zastupljenosti.

Smjenom Leposavića Sudski savjet bi ostao bez jednog člana i tako ne bi bilo moguće završiti s izborom novog predsjednika Vrhovnog suda, kao i drugih kandidata na izbore mjesta sudija crnogorskih sudova, sve dok ne bi bio postavljen eventualno novi ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava koji bi preuzeo i funkciju u Sudskom savjetu.

Kako je nedavno objavljeno, trinaest sudija Vrhovnog suda predložilo je Miraša Radovića za predsjednika najviše sudske instance u državi. Taj predlog je utvrđen nakon sjednice Vrhovnog suda, obavljenog razgovora i tajnog glasanja. Predlog sa obrazloženjem biće dostavljen Sudskom savjetu. Opštoj sjednici prisustvovalo je trinaest sudija. Vrhovni sud trenutno ima osamnaest sudija, ali njih pet nije učestvovalo u radu sjednice jer su u ostavci. Sudski savjet ranije je imenovao sudiju Vrhovnog suda Stanku Vučinić za vršioca dužnosti predsjednika tog suda, a ona će tu funkciju obavljati do izbora novog predsjednika.

Pored Radovića, kandidati za predsjednika Vrhovnog suda bili su i sudija Apelacionog suda Milenka Žižić i sudija Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Radulović, ali je Sudski savjet na startu utvrdio da Radulović ne ispunjava uslove za kandidaturu. Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer ranije je ukazala na nedostatke kada je u pitanju regulativa koja prati postupak izbora kandidata, a vezano za ulogu institucije na čijem čelu se ona trenutno nalazi. Pojasnila je da se ne može suštinski reći da Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda, jer oni dobijaju samo jedno ime, pa nemaju šta da biraju, već mogu samo da se saglase sa opštom sjednicom Vrhovnog suda.

Uslovi koje kandidati moraju da ispunjavaju strogo su određeni Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama. Opštim uslovima se, između ostalog, traži i radno iskustvo od najmanje 15 godina u sudovima ili državnom tužilaštvu, kao i visoki stručni i profesionalni kvaliteti lica koja konkurišu za ovu funkciju. Pošto je Vesna Medenica krajem decembra 2020. podnijela ostavku i 31. decembra prošle godine razriješena sa funkcije, otpočela je procedura izbora novog predsjednika Vrhovnog suda. Prvi javni oglas je objavljen početkom januara ove godine, ali se na njega niko nije odazvao, da bi 25. februara bio raspisan novi oglas.

Na šestoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 23. 24. i 30. marta 2021. godine, Savjet je obavio intervju sa kandidatima koji su shodno zakonskoj proceduri ostvarili potreban broj bodova na testiranju. Kako je tada saopšteno, nakon ponovljenog javnog oglasa za izbor predsjednika Vrhovnog suda, Savjet je utvrdio listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor i ona će biti dostavljena Opštoj sjednici Vrhovnog suda na dalje postupanje. Kandidati koji ispunjavaju uslove su Miraš Radović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore i Milenka Žižić, sudija Apelacionog suda Crne Gore.

​Ž.B.

---