Evropska komisija (EK) pripremiće izvještaj o stanju vladavine zakona u kojem će obavijestiti države članice EU o napretku postignutom u primjeni evropskih preporuka u Crnoj Gori, navodi se u novom dokumentu EK o pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom. To je non-pejper o primjeni nove metodologije za vođenje pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, o kome je nedavno govorio evropski komesar Oliver Varhelji, a u koji je „Dan“ imao uvid.

U tom dokumentu, zavedenom pod brojem VK-3472/2021 INIT 11. marta ove godine, navodi se da nijedno dalje poglavlje ne bi trebalo zatvoriti prije nego što se dođe do dokaza da su ispunjeni uslovi iz dva poglavlja o vladavini prava – poglavlja 23 i 24.

Sugeriše se da treba razmotriti korektivne mjere u slučaju problema koji se javljaju u toku pregovora, a tu se misli na klauzulu balansa, odnosno zaustavljanje pregovora.

– Postojeći akcioni planovi o vladavini zakona ostaće na snazi, to jest nema novih mapa puta. Jednom kada privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 budu ispunjena i postavljeni kriterijumi za njihovo zatvaranje, akcioni planovi će morati da se ažuriraju, što će omogućiti da ova dva poglavlja uzmu u obzir određena ključna identifikovana pitanja u pogledu funkcionisanja demokratskih institucija i reforme javne uprave. Ovo će pomoći boljem usmjeravanju reformi u ovoj oblasti – piše u dokumentu EK.

Crna Gora je pregovore sa EU otvorila 2012. godine, a poglavlja 23 i 24 krajem 2013. godine. Dobila je 83 privremena mjerila za ova dva poglavlja, kao putokaz za reforme i konkretan napredak, ali, skoro sedam i po godina kasnije, napredak je veoma ograničen.

Kako se navodi u dokumentu EK, političke konsultacije Crne Gore i EU, uz sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, mogu da ojačaju dijalog između država članica i zemalja koje su u pregovorima i pomoći će da se napori usredsrede na ključne reforme koje će omogućiti napredak u procesu pristupanja.

– Političke konsultacije će pomoći da se jasno obrazlože očekivanja i da se osigura da države članice

održe riječ u ime EU kada se steknu uslovi. One ne bi trebalo da zavise samo od poglavlja koja su spremna za otvaranje ili zatvaranje. Treba da omoguće buduće planiranje i političko određivanje prioriteta i doprinesu stvaranju nove dinamike, koja će olakšati otvaranje/zatvaranje poglavlja i implementaciju reformi – smatraju u Evropskoj komisiji.

Kako vjeruju, političke konsultacije EU i Crne Gore mogu da pomognu u identifikovanju mogućih problema, čime bi se kandidatu za članstvo dalo dovoljno vremena da se spriječi primjena korektivnih mjera. Te mjere su predviđene u postojećem pregovaračkom okviru (na primjer, klauzula o ukupnom bilansu, ili zaustavljanje pregovora zbog nedostatka reformi).

– U ovom kontekstu, ukupni tempo pregovora sa Crnom Gorom i sa Srbijom i dalje će zavisiti

od napretka u poglavljima o vladavini zakona – navedeno je u dokumentu EK.

Stanje u Crnoj Gori prati i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

M.V.

---

Haglajtner: Nije dobro ići unazad u reformi pravosuđa
Zvaničnici EK i predstavnici crnogorskih institucija analizirali su najvažnije elemente kompleksne oblasti vladavine prava i ključne naredne korake na sastanku Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost koji je održan 17. i 18. marta. Na sastanku, održanom onlajn, posebno je razmatrano ispunjavanje obaveza za poglavlja 23 i 24.

Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK Tomas Haglajtner kazao je da je vladavina prava jedna od osnovnih vrijednosti EU i da je kao takva ključni element procesa pristupanja.

– Da biste postigla ovaj važan korak, vaša zemlja mora intenzivirati napore i postići rezultate, posebno u ključnim problematičnim područjima, kao što su sloboda medija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Takođe je važno da Crna Gora ne nazaduje kada je riječ o dostignućima u oblasti pravosuđa, da crnogorsko pravosuđe pokaže posvećenost punoj i nedvosmislenoj implementaciji reformi i da se u parlamentu postigne politički konsenzus oko preostalih imenovanja u pravosuđu. Konačno, depolitizovane i profesionalne javne institucije treba da rade na nepristrasan način u interesu svih građana, nadovezujući se na napredak postignut proteklih godina – naveo je Haglajtner.