Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) u 2020. godini podnijeto je 75 prijava zviždača, što je pad za 32 odsto u odnosu na prethodne dvije godine. U toj instituciji kažu da smanjenje broja prijava može biti posledica epidemije Kovida-19. Kako se precizira u podacima ASK tokom 2018. i 2018. podnijeto je po 110 prijava ugrožavanja javnog interesa, a 2017. – 69 i 2016. ukupno 56.
– Agencija je nadležnim tužilaštvima ustupila 12 prijava zviždača iz 2020. godine, u odnosu na koje je dostavljeno obavještenje da su četiri krivične prijave odbačene, dok su ostali postupci u toku – navode iz ASK na čijem je čelu
Jelena Perović.
Članovi skupštinskog Odbora za antikorupciju kažu da postupanje nadležnih institucija koje su zadužene za borbu protiv korupcije često obeshrabruje građane da podnose prijave. Inače tim odboprom po pravilu presjedava opozicija, a od formiranja nijesu imali ni jednu sjednicu. Poslanik Demokrata i član Odbora za antikorupciju
Danilo Šaranović kaže da je prethodna, 2020. godina, donijela prvu demokratsku smjenu vlasti od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, a da opravdanje u padu broja prijava za korupciju od strane građana treba tražiti u toj okolnosti.
– Međutim, iako je došlo do smjene vlasti, kao ključnog preduslova da državne institucije umjesto partijskih postanu slobodne i u službi svakog građanina podjednako, taj proces je i dalje živ, i ne čini se da će se završiti u najskorijoj budućnosti. Sa druge strane, ne čudi što je inače bio mali broj prijava za korupciju. Ovo iz razloga što sami potencijalni podnosioci takvih prijava nemaju velika očekivanja da će takvo činjenje imati institucionalni epilog. I ne samo to, i onda kada se pokrenu procesi pred nadležnim institucijama, ukoliko se radi o slučajevima visoke korupcije, koji su po pravilu bili vezani za prethodnu vlast, presude u većini budu oslobađajuće. Najsvježiji takav primjer je postupanje nadležnih sudskih instanci u slučaju afere „Koverta” – kaže Šaranović.
On navodi da tek kada proces oslobađanja institucija od bilo čijeg političkog uticaja bude završen i kada budemo imali društveni konsenzus da te institucije rade u službi svih građana, možemo očekivati i veći stepen društvene odgovornosti, ali i spremnosti građana da prijave svaki slučaj koji upućuje na postojanje korupcije.
Njegov kolega iz Demokratskog fronta
Maksim Vučinić navodi da to što je manje prijava ne znači da je manje korupcije, jer ljudi su u prošloj godini bili zaokupljeni i drugim stvarima, prije svega zdravstvenom krizom. On kaže da se korupcija često i ne prijavi zbog neznanja.
Vučinić kaže da građani često i neće da prijave koruptivne radnje, ukoliko se to ne odnosi direktno na njih.
– Građani korupciju prijave najčešće kada nešto lično njih opeče i imaju direktnu štetu. To je odraz i mentaliteta, a nije podignuta svijest koliko korupcija i njeno ignorisanje utiče loše na društvo – navodi on.
Članovi Odbora za antikorupciju iz klupa Demokratske partije socijalista nijesu bili raspoloženi za davanje izjava, a kontaktirali smo
Miloša Nikolića i
Danijela Živkovića.
M.S.
Ne vjeruju u adekvatno procesuiranjePoslanik Demokratskog fronta i član Odbora za antikorupciju
Vladan Raičević kaže da je realno da ljudi sve manje prijavljuju korupciju jer vide da to ne daje željeni efekat.
– Da, pandemija ima uticaj na pad procenta prijava korupcije, ali moramo imati u vidu da je prvi razlog prevashodan i usko vezan za nepovjerenje u rad specijalnog tužilaštva i sudova koji vode postupke – kaže on.
)){kind=small}
