Biljne štetočine leptirasta štitasta vaš (Aleurocantus spiniferus) i štitasti moljac (Trialeurodes vaporarium) nanijele su ogromne štete domaćinstvima koja u baštama njeguju limun, narandže, mandarine, grejpfrut, ali i masline i vinovu lozu. Za sada nema zvaničnog podatka koliko je stabala napadnuto i oštećeno na području Kotora niti cijelog Primorja. Ove štetočine su intenzivno prisutne kod nas u zadnjih četiri godine. Riječ je o sitnim insektima veličine nekoliko milimetara, ali bez obzira na tu veličinu i slabu pokretljivost mogu da izazovu velike štete, kao što je sušenje grančica pa i čitavog stabla, ističu inženjeri poljoprivrede Đorđe Radanović i Čedo Nogo, zaposleni u „Zelenilu“ JP Komunalno Kotor. Najbitnije je, kažu da se stabla nadgledaju i da se pravovremeno reaguje tretiranjem fungicidom.

Ta „medna rosa“ - ulijepljeni crni listovi i stabljike, zapravo je izmet koji ostavlja štitasti moljac sa lica lista, a leptiraste bijele vaši u naličju (pazuhu) lista izazivaju njegovo kovrdžanje i sušenje. Oni napadaju i sve što se nalazi ispod stabla. Godinama unazad vlasnici voćnjaka se žale kako ne uspijevaju da se izbore sa ovom pošasti, koja prekriva cjelokupnu površinu lista, s lica i s naličja, iscrpljuje stablo sišući biljne sokove, a ako se ne tretira fungicidima, postoji opasnost da se stabla osuše.

– Za zimsko tretiranje protiv „čađavosti“ koju na lišću i stablu citrusa loze, masline i drugih biljnih vrsta izazivaju leptirasta štitasta vaš i štitasti moljac, koristi se fungicid plavo ulje (u zavisnosti od proizvođača - modro ulje, bakarno ulje), u čijem sastavu su aktivne materije- bakar-oksihlorid i mineralno ulje. Oni koji to nisu uradili dosad, pravo je vrijeme da to obave po tihom vremenu, bez vjetra, dva do tri tretmana na svakih sedam dana u zavisnosti od rasprostranjenosti čađavice. Preporučena koncentracija je 2-3 posto fungicida. Važno je da se dobro oprskaju listovi sa naličja lista gdje se nalaze prezimljujuće forme štitastog moljca i bijele leptiraste vaši. Ako je tretiranje uspjelo, vidjećete efekat po suvoj skrami „medne rose“, koja opada sa lista, kaže inž.Radanović i dodaje da ove štetočine nisu opasne po ljude. Ukoliko čađavica zahvati nešto od povrća, dovoljno ga je isprati vodom i nakon termičke obrade se može slobodno koristiti. Isto tako se mogu konzumirati i plodovi napadnute voćke. Radanović pretpostavlja da su ove štetočine uvezene sa voćem povrćem i ukrasnim biljem, koje je u Crnu Goru došlo zadnjih 15 godina.

U kotorskom JP Komunalno, sektor „Zelenilo“ planiraju da osnuju Savjetodavnu službu za sve poljoprivredne proizvođače i mala gazdinstva koja imaju svoje voćnjake i vinograde, maslinjake, povrtnjake. Farmeri će moći da im se obrate telefonom i zatraže savjet od stručnjaka u vezi svih agrotehničkih mjera.

M.D.Popović

---