Predložene izmjene tužilačkih zakona opravdano su kritikovane od strane Evropske komisije, ali i od dijela domaće javnosti koja nije opterećena političkim razlozima i interesima, kazao je za „Dan“ advokat Veselin Radulović.

– Smatram da je svakome, pa i predlagačima, jasno da Venecijanska komisija neće dati pozitivno mišljenje na tekst zakona kako je prvobitno predložen. Očigledno je da je ratio legis predloženih zakona smjena rukovodećih kadrova u tužilaštvu zbog loše i selektivne primjene zakona. Lustracija bi trebalo da bude predmet drugog zakona i ona ne bi smjela da bude opravdanje za rješenja koja obezbjeđuju direktan politički uticaj na tužilaštvo – rekao je Radulović.

On je istakao da su Crnoj Gori svakako potrebni tužioci koji će profesionalno i neselektivno primjenjivati zakon.

– Međutim, njih nikada nećemo imati ako su oni pod direktnim političkim uticajem. Crnoj Gori treba tužilac koji će „otvoriti fioke“ tužilaštva i neselektivno obavljati svoje dužnosti. A kad bi se te fioke otvorile, onda bi bilo jasnije zašto političari i bivše i sadašnje vlasti žele da kontrolišu tužilaštvo – smatra Radulović.

Na plenarnoj sjednici 18. marta, VK, stručno tijelo Savjeta Evrope, usvojiće mišljenje povodom seta pravosudnih zakona o kojima će raspravljati crnogorski parlament. Nova parlamentarna većina je 3. februara najavila da će ukinuti postojeći Zakon o tužilaštvu i donijeti novi kako bi se sprovele smjene u tužilaštvu jer smatraju da sa postojećim tužiocima borba protiv kriminala i korupcije nije moguća. Prije nego što ti akti dođu do plenuma, mišljenje će dati VK.

Bivši pregovarač za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković Drašković kazala je da VK neće dati pozitivno mišljenje na tužilačke zakone jer ponuđena rješenja vode politizaciji. Ona je za Novu M rekla da EU od crnogorske vlasti očekuje jačanje nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti u pravosuđu.

– Očekuje prvenstveno dijalog u parlamentu koji će dovesti do izbora vrhovnog državnog tužioca, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i dvoje sudija Ustavnog suda. Taj dijalog bi trebalo da pokrene predsjednik parlamenta i to je nešto što su kao prvi korak naši evropski partneri očekivali od aktuelne vlasti. A ni u kom slučaju, sigurna sam, njihovo očekivanje nije bio predlog za izmjenu zakona koji omogućava da se ponovo imenuje vršilac dužnosti vrhovnog tužioca, i to da ta osoba ne mora da bude iz reda državnih tužilaca, što je apsurd – navela je Laković Drašković.

M.V.

---

Ne treba da dobijemo gora rješenja
Laković Drašković navodi da je cilj realizovati privremena mjerila iz poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, a ne da onemogućavamo njihovu realizaciju.

– U svakom slučaju, ukoliko se i bude išlo u pravcu izmjena, treba osigurati da se izmjenama zakona unaprijedi zakonodavni okvir, a ne da dobijemo gora rješenja nego što smo imali, koja imaju kratkoročan cilj smjene personalnih rješenja – kazala je Laković Drašković.