Sudski spor oko naknade za zemljište koje se nalazi na arheološkom lokalitetu Duklja 1, koji traje više od 22 godine, sve su prilike, neće biti još dugo okončan. Radi se o zemljištu ukupne površine 14.589 kvadratnih metara koje bilo u vlasništu Novke Milačić, učesnice NOB-a. Nakon njene smrti, jedna od njenih kćerki, Danica Akimovska, 1999. godine podnijela je sudu predlog za određivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti.

Sudovi se u ovom slučaju grubo poigravaju pravima bivšeg vlasnika i njegovih zakonskih naslednika, tvrdi advokat Velibor Marković. On je objasnio da je Danica Akimovski u međuvremenu preminula i da su u postupak stupili njeni zakonski naslednici.

– U ovom slučaju donesene su ukupno četiri prvostepene odluke. Prvi put prvostepeni sud usvaja predlog i određuje naknadu u iznosu od 222.000 eura. Viši sud, po žalbi, to ukida i ne nalazi ništa sporno u pogledu prava za određivanje naknade, ali nalaže da se u ponovnom postupku na potpuniji način utvrdi tržišna vrijednost nepokretnosti. Ovo je vrlo značajno, zbog toga što se u postupku utvrđuje tržišna vrijednost tih nepokretnosti kao da se radi o livadi, a ne o arheološkom nalazištu prvorazrednog značaja. Ponovo se utvrđuje vrijednost nepokretnosti u nešto većem iznosu od 330.000 eura. Viši sud u Podgorici ponovo ukida to rješenje, sa ponovnim ukidnim nalogom da se na potpuniji način utvrdi tržišna vrijednost, iznalazeći apsurdne razloge, jer se ta nepokretnost ne može upoređivati sa bilo kojom drugom nepokretnošću, imajući u vidu da se radi o arheološkom nalazištu. U trećem postupku, kada je ponovo bilo izvjesno da će sud da usvoji zahtjev jer postoji rješenje o eksproprijaciji i nema dokaza da je naknada isplaćena u toku tog postupka, Vrhovni sud zauzima načelni pravni stav da bivši vlasnici ta svoja prava mogu da ostvaruju samo u smislu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju kroz upravni postupak. OS u Podgorici, kao prvostepeni sud, očigledno nerado, odbacuje tužbu i oglašava se nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari zbog toga što je prema stanovištu Vrhovnog suda nadležan upravni postupak – objasnio je Marković.

Kako je dodao, najveći apsurd u svemu tome je što Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju propisuje da se taj postupak može voditi samo ukoliko su bivši vlasnici, odnosno njihovi naslednici, pokrenuli postupak u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu tog zakona, a u momentu kada se zauzima taj stav, rok je već protekao.

– Tako se naši građani dovode u jednu katastrofalnu bezizlaznu situaciju da svoja prava ne mogu da ostvare ni kroz sudski postupak zbog toga što se sudovi oglašavaju apsolutno nenadležnim, ni kroz upravni postupak, zbog toga što im je protekao rok za podnošenje zahtjeva – kazao je Marković.

On je u januaru 2016. podnio ustavnu žalbu i nakon dvije godine se ukida rješenje Vrhovnog suda, „sa jasnim razlozima iz kojih proizilazi da se nasledniku ima isplatiti naknada i ukazujući na katastrofalne propuste Vrhovnog suda“.

– Nakon toga, iako tu više nije smjelo da bude problema, Vrhovni sud je, poštujući odluku Ustavnog suda, ukinuo nižestepene presude i vratio na ponovni postupak. Poslednjom odlukom OS u Podgorici iz jula 2019. ponovo je usvojen predlog koji obavezuje na isplatu ovog iznosa. Ništa se drugačije nije smjelo desiti u ponovnom postupku jer je Viši sud morao da potvrdi ovu odluku. Međutim, umjesto da to uradi, Viši sud ponovo ukida odluku sa apsurdnim razlozima. Viši sud nalaže prvostepenom sudu da pita korisnika eksproprijacije, državu Crnu Goru, da li će da odustane od eksproprijacije na dijelu svoje imovine iako je to učinjeno u ranijem postupku i rečeno je da neće. Najtužnije je to što oni ukidaju odluku kako bi se u ponovnom postupku od drugih nadležnih organa pribavili podaci da li je slučajno isplaćena naknada, iako se sud obraćao i državnom arhivu, Upravi za nekretnine i svim ostalim subjektima i dobio je odgovor da nema dokaza o plaćanju naknade, ali to za Viši sud nije bilo dovoljno – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, u odluci Višeg suda piše da to što iz naznačenih obavještenja ovih organa proizilazi da oni ne posjeduju dokaze o plaćenoj naknadi ne znači da ti dokazi ne postoje.

VJ.D.

---

U najavi pokretanje odgovornosti
Očigledno da u sudu postoje ljudi koji nemaju ličnu i profesionalnu savjest i ne basta im da sude. Sa takvim pojedincima država treba da se obračuna kroz pokretanje pojedinačnih postupaka. Postoje sudije koje misle da se država čuva čuvanjem budžeta, a ne poštovanjem zakona, istakao je Marković.

– U konkretnom slučaju, radi se o nesavjesnom postupanju koje bi moglo da ima i elemenata krivične odgovornosti. Ukoliko ova odluka ponovo bude ukinuta, preduzećemo određene radnje i inicirati kod Sudskog savjeta pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti postupajućih sudija, ili eventualno podnijeti krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja ili nesavjesnog rada u službi – najavio je advokat Marković.