Velika je greška napravljena što su se tužilački zakoni povukli. Trebalo je ostati pri svome i reći gospodi iz međunarodne zajednice da pošto se od nas traže rezultati, da sačekaju da ih postignemo ili ne, pa onda da kritikuju ili nas cijene, smatra advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć. On ističe da odobrenje, odnosno mišljenje međunarodne zajednice nije prethodno bilo potrebno, te da su poslanici trebali ići do kraja i izglasati zakone.

– Time bi izbjegli i političku krizu u kojoj smo se sad našli a koja je nepotrebna i pokazuje, ja bih rekao, prilično političko neiskustvo vladajuće većine i same Vlade, ali neka to rješavaju kako znaju i umiju. Da me je neko pitao za savjet rekao bih možda su pogriješili što ih prethodno nisu obavijestili šta će da urade, ali ako su već krenuli u to, trebali su da idu do kraja i da ne pristaju na ikakve njihove prigovore. Cijela ova situacija je malo čudna. Imam utisak da nije u pitanju suština već forma, i da su se iz međunarodne zajednice uvrijedili jer ih niko nije prethodno pitao da li se to može i treba uraditi. A to me vrijeđa, najprije intelektualno jer ne smatram da mi za svaku stvar moramo da pitamo nekog van Crne Gore, kao da kod nas nema dovoljno pameti da te stvari riješimo i bez stručnjaka i eksperata sa strane, posebno ne eksperata iz Venecijanske komisije, a vrijeđa me i kao građanina Crne Gore jer imam utisak da se prema nama odnose kao da smo nekakva kolonija primitivaca koje sada oni treba da dovedu poznaniji civilizacijskih tekovina Zapada – kaže Šoć.

Odlaganje razmatranja i usvajanja tzv. tužilačkih zakona, odnosno, njihovo skidanje sa dnevnog reda za mene lično je primjer „iznuđenog poteza”, kao, na primjer, u šahu, kad možete povući potez sa kraljem na jedno jedino polje, a na šahovskoj tabli ih ima 64. To nisu nimalo poželjne situacije, ni u šahu, ni u životu, a pogotovo ne u politici od koje nam, nažalost, zavisi kakvi će nam životi biti, smatra profesor doktor Blagota Mitrić. On je za „Dan” kazao da je politički aspekt, to kad je trebalo obaviti političke konsultacije sa Venecijanskom komisijom i sačekati njene stavove, kao sa EU, a sa stanovišta prava ta odluka Skupštine je neopravdana, jer je oportuna, pošto stavovi Venecijanske komisije pravno ne obavezuju, zato što se radi o dispozitivnim normama, a stavovi EU pogotovo pravno ne obavezuju jer nismo članica EU, i ne potpadamo pod njihovu jurisdikciju.

– Tačno je da su ovi zakoni usvojeni prije sedam ili osam godina pod punom pažnjom EU i Venecijanske komisije i to po evropskim standardima, ali je takođe tačno da niko ne spominje zašto se sve to vrijeme nije postupalo po tim, nazovi, naprednim zakonima kad su već tako dobro bili „skrojeni”. Zašto je u svakom izvještaju EU za to vrijeme uvijek Crna Gora opominjana da nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ni u tužilaštvu, ni u sudstvu... Za mene lično dovoljna hronična sporost, da ne kažem neažurnost u radu organa pravosuđa, a kruna toga nerada, i u stručnom i profesionalnom smislu, najbolje svjedoči predmet u tzv. državnom udaru u kome je epilog glasio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno primijenio materijalno pravo, a sve na osnovu indicija i pretpostavki... itd... Stoga, mislim, da je trenutna pravna i politička situacija nalagala da se ti zakoni usvoje po tzv. hitnom postupku, jer veliki dio pravosuđa nije odgovorio svojim profesionalnim zadacima, a još manje je bio na visini tih svojih zadataka – kaže Mitrić.

Kako ističe, takvim postupanjem Skupština je proizvela klasičnu krizu vlasti, koja inače latentno postoji od njenog formiranja, od konstituisanja Skupštine i izbora Vlade.

S.R.

---

Abazović: Prevazići ćemo političku krizu
Nakon što je iz koalicije „Za budućnost Crne Gore”, koju predvodi Demokratski front, saopštno da neće glasati ni za jedan zakon dok se ne izglasaju tužilački zakoni, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da vjeruje će se politička kriza izazvana povlačenjem tužilačkih zakona iz skupštinske procedure prevazići.

– To je legitimno pravo kolega iz DF-a. Postoji razlika između Vlade i Skupštine. Vlada vodi pregovore sa Evropskom unijom (EU). Nije tužilaštvo jedino pitanje u kojem mi imamo aranžmane sa EU, imamo i ekonomske. Možda neke kolege o tome ne razmišljaju ali naša je obaveza da razmišljamo i o tome. Tako da je situacija komplikovanija nego da to gledamo samo kroz jednu tačku vezanu za tužilaštvo – istakao je Abazović na konferenciji za medije.

Kako je kazao, Vlada je uputila sve zahtjeve i procedure prema Venecijanskoj komisiji i Evropskoj komisiji.

– Čekamo odgovore i mislim da će ova situacija dobiti epilog. Ako ova situacija oko tužilačkih zakona nije dobila epilog 18. februara, možda dobije 18. marta. Govorim hipotetički – kazao je Abazović.


Blagovremnim sugestijama pomoći proces
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou na jučerašnjoj sjednici se osvrnuo na aktuelnu situaciju vezanu za zakone o tužilaštvu, koji su privremeno povučeni sa dnevnog reda Skupštine Crne Gore. Uz konstataciju da je tužilaštvo velika prepreka efikasne borbe protiv korupcije, ali i potrebe Vlade da ne ugrozi dalji evropski put Crne Gore, Savjet je preporučio Vladi da u direktnoj komunikaciji sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom razmotri modele reforme tužilaštva, Tužilačkog savjeta i SDT-a, a koji će, u skladu sa standardima EU, postići promovisane ciljeve reforme tužilaštva.
Savjet je apelovao na predstavnike Evropske unije da blagovremenim sugestijama pomogne proces reforme tužilaštva i poboljša kvalitet zakonodavnog procesa.