Istorijsko drugo suđenje Donaldu Trampu, po optužbi da je podstakao prošlomjesečnu smrtonosnu opsadu američkog Kapitola, počelo je u Senatu, glasanjem o pravilima procesa.

Stotine Trampovih pristalica su 6. januara upale u Kapitol nakon vatrenog govora u kojem je tadašnji predsjednik ponovio neosnovane tvrdnje da je njegov poraz na izborima rezultat rasprostranjene prevare i pozvao okupljene da se „pakleno bore ili više neće imati zemlju”.

Nemiri, tokom kojih je rulja napala policiju, natjerali su članove Kongresa da se kriju, dok je privremeno bio odložen formalni proces potvrde pobjede tadašnjeg novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena. Pet osoba je stradalo, među kojima i jedan policajac. Nasilje je izbilo nakon što je Tramp dva mjeseca osporavao rezultate izbora.

Suđenje u Senatu je jedinstveno s obzirom na to da je Tramp jedini predsjednik koji je dva puta opozvan u Predstavničkom domu. Takođe je jedini bivši predsjednik kojem se sudi u gornjem domu američkog Kongresa.

Trampovi advokati planiraju da na početku suđenja dovedu u pitanje ustavnost suđenja o opozivu predsjednika, nakon što je on napustio položaj.

Većina republikanaca podržava taj argument, što nagovještava da demokrate neće biti u mogućnosti da pridobiju dvotrećinsku podršku neophodnu da bi se Tramp osudio u Senatu koji ima 100 članova. Demokrate i mnogi pravni eksperti odbacuju argument republikanaca.

Planirano je da se poslije debate u utorak glasa o ustavnosti procesa i očekuje se da će demokrate izaći kao pobjednici. Prošlomjesečni pokušaj republikanaca da spriječe suđenje Trampu po istom osnovu takođe je bio neuspješan – 55 senatora je bilo protiv, a 45 za.

Istaknuti ekspert za proces opoziva, kojeg su Trampovi advokati citirali u svojim argumentima, optužio je u ponedjeljak pravni tim bivšeg predsjednika da je pogrešno protumačio njegov rad.

Grupa od devet članova Predstavničkog doma, koji vode proces opoziva protiv Trampa, imaće ulogu tužioca na suđenju. Oni su optužili Trampa da je izdao zemlju i Ustav podsticanjem nasilja nakon što je neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni.

– Predstavnički dom nije opozvao predsjednika Trampa zato što je izrazio nepopularni politički stav. Opozvao ga je zato što je namjerno podstakao nasilnu pobunu protiv vlade – napisale su demokrate koje vode proces opoziva.

Demokrate će tokom suđenja iznijeti argument da je svojim naporima da preokrene izborni poraz, Tramp ohrabrio rulju da probije bezbjednosni kordon oko Kapitola i zaustavi proces potvrde Bajdenove pobede. Takođe, najavljuju da će iznijeti nove dokaze da bi potkrijepili svoje tvrdnje.

Demokratama su potrebni glasovi najmanje 17 republikanaca, svih 48 demokratskih i dva nezavisna senatora da bi Trampa proglasili krivim.

Dvije strane će od srijede raspravljati o samoj optužbi. Imaće ukupno 32 sata, jednako podijeljena na najviše četiri dana, da iznesu svoje argumente.

Proces bi mogao da bude proružen kako bi senatori imali vremena da ispituju obje strane.

Ako demokrate žele da pozovu svjedoke ili zatraže određena dokumenta, Senat bi morao da glasa za to. Trampovi advokati i demokrate koje vode proces opoziva mogli bi da ispituju svjedoke – što je mnogo duži proces od Trampovog prvog suđenja, na kojem nije bilo svjedoka.

Trampova odbrana takođe će iznijeti argument da je Tramp koristio pravo na slobodu govora kada je pozvao pristalice da se „bore” da ponište izborni rezultat.

Prije godinu dana, Senat koji su kontrolisali republikanci oslobodio je Trampa optužbi za opstruisanje Kongresa i zloupotrebu položaja nakon što je vršio pritisak na predsjednika Ukrajine da istraži Bajdena i njegovog sina Hantera 2019. godine. Tramp je odbacio te optužbe kao „lov na vještice”.

U decembru 2019. godine, nijedan republikanac u Predstavničkom domu nije glasao za Trampov opoziv. Tokom suđenja u Senatu, Mit Romni je bio jedini republikanski senator koji je glasao da se Tramp proglasi krivim po jednoj od optužbi.

Ovog puta, za Trampov opoziv, koji njegovi advokati nazivaju drskim političkim potezom demokrata, glasalo je 10 republikanaca, među kojima i jedna od republikanskih liderki Liz Čejni.

(Glas Amerike)

---

Pod istragom zbog pokušaja poništavanja izbora u Džordžiji
Kancelarija državnog sekretara Džordžije Breda Rafenspergera pokrenula je istragu o pokušaju bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da poništi rezultate predsjedničkih izbora u toj državi.

Potez Rafenspergerove kancelarije mogao bi da dovede do pokretanja krivične istrage na državnom i lokalnom nivou.

Rafensperger je pozvan da pokrene istragu nakon što je 2. januara snimljen telefonski razgovor u kojem Tramp vrši pritisak na državnog sekretara Džordžije da poništi rezultate glasanja usled neosnovanih tvrdnji da je došlo do krađe glasova.

Portparol Rafenspergera Volter Džouns saopštio je da kancelarija istražuje tužbe koje primi, te da se radi o administrativnoj istrazi radi otkrivanja činjenica, a da će za svaki dalji pravni postupak biti odgovoran državni tužilac SAD.

Džouns je rekao da je istraga pokrenuta nakon tužbe koju je juče podnio profesor prava na Univerzitetu „Džordž Vašington” Džon Banzaf.

Banzaf je za Rojters izjavio da je razgovarao sa istražiocima Rafenspergerove kancelarije nekoliko časova nakon podnošenja tužbe kojom se zahtijeva sprovođenje istrage u vezi sa potencijalnim miješanjem Trampa u proces glasanja.

Profesor je naglasio da je nova tužba četvrta koju je predao zvaničnicima Džordžije od 2. januara.