U užem izboru za NIN-ovu nagradu za 2020. godinu je 17 romana, saopšteno je juče iz ovog nedjeljnika. Među kandidatima za prestižno književno proznanje je i roman „Pod oba Sunca”
Ognjena Spahića u izdanju „Kontrast izdavaštva”, odlučio je žiri u sastavu:
Marija Nenezić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Branko Kukić i
Teofil Pančić.
U užem izboru nalaze se i romani „Jugosloveni”
Borisa Miljkovića („Geopoetika”), „Ništa nije ničije”
Bojana Savića Ostojića („Kontrast izdavaštvo”), „Spam”
Lazara Pašćanovića („Imprimatur”), „Što na podu spavaš”
Darka Cvijetića („Književna radionica Rašić”) i „Stojna vetrenjača: četiri kanata”
Radovana Belog Markovića, u izdanju Srpske književne zadruge.
U konkurenciji za NIN-ovu nagradu za roman 2020. godine su i naslovi koje je objavila Laguna - „Sloboda govora”
Vladana Matijevića,
„Kontraendorfin”
Svetislava Basare, „Polazeći od kraja sveta”
Jovice Aćina, kao i „Ljudi bez grobova”
Enesa Halilovića.
Potencijalni laureati su i
Uroš Dimitrijević sa romanom „Siroti mali ratovi” koji je objavila IK „Presing”,
Filip Grujić („Podstanar”) u izdanju IK „Lom”i
Vladimir Kopicl sa djelom „Purpurna dekada” („Dereta”).
U užem izboru su i romani u izdanju IK „Dereta” - „Prekrasne ruševine”
Save Stijepovića i „Fraktura”
Nenada Teofilovića. Među kandidatima za nagradu našle su se i knjige „Ljubavna pesma”
Srđana Srdića („Partizanska knjiga”)
i „Hostel Kalifornija”
Zvonka Gazivode („Geopoetika”).
U trci za književno priznanje NIN-a za roman godine objavljen u prošloj godini su se našle i dvije nove knjige dva književnika koja su ranije već dobila prestižno književno priznanje, tri pisca kojima je nagrada prethodnih godina zamalo izmakla i čak četiri romana prvjenca.
Na stranicama NIN-a, koji izlazi danas iz štampe, čitaoci mogu pročitati kratke prikaze djela odabranih u uži izbor. Konačna odluka žirija o 67. dobitniku jednog od najznačajnijih književnih priznanja u regionu biće poznata 25. januara.
Dobitnik NIN-ove nagrade za 2019. je
Saša Ilić za roman „Pas i kontrabas”
S.Ć.
Prvi Ćosić, Bulatović iz drugog puta, vratili je Kiš i SavićNIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954. godine, a dobio ju je Dobrica Ćosić za roman „Koreni”. Tokom proteklih više od pola vijeka dodjeljivana je piscima sa prostora cijele bivše Jugoslavije. Njen trostruki laureat bio je samo Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Ćosić, Živojin Pavlović i Dragan Velikić. Davičo je i jedini laureat NIN-ove nagrade dvije godine zaredom, 1963. i 1964. Nagradu je do sada primilo i pet spisateljki, Dubravka Ugrešić, Svetlana Velmar Janković, Grozdana Olujić, Gordana Ćirjanić i Ivana Dimić. Nagrada nije dodijeljena jedino 1959. godine, kada je napravljen presedan radi stimulisanja kvaliteta. Bez nagrade je tada ostao Miodrag Bulatović za roman „Crveni petao leti prema nebu”. Međutim, Bulatović je kasnije, 1975, ipak dobio nagradu za roman „Ljudi sa četiri prsta”. NIN-ovu nagradu vratili su Danilo Kiš 1972. i Milisav Savić, koji je to priznanje dobio 1991.godine.
Nagradu su dobili i Miloš Crnjanski, Borislav Pekić, Miroslav Krleža, Branko Ćopić, Mihailo Lalić, Meša Selimović, Ranko Marinković, Miro Vuksanović, Milovan Danojlić, David Albahari, Radoslav Petković, Milorad Pavić, Antonije Isaković, Pavao Pavličić, Slobodan Selenić, Aleksandar Tišma, Bora Ćosić, Erih Koš...
)){kind=small}
