Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje
Sead Čirgić kazao je u razgovoru za „Dan” da je trenutna situacija takva da ne postoji sistem sankcija niti nagrada za rukovodice zdravstvenih ustanova, jer nije jasna podjela odgovornosti između institucija (Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Fonda i JZU). On ističe da je za smanjenje troškova i racionalizaciju zdravstvenog sistema od presudnog značaja dobro upravljanje zdravstvenim sistemom.
– U cilju sveobuhvatne kontrole i racionalizacije potrošnje na svim nivoima, neophodno je ojačati nadzor, posebno finansijski nad radom JZU (Ministarstvo zdravlja kroz internu reviziju, Fond kroz praćenje izvršenja budžeta, Ministarstvo finansija kroz nadzor budžetske inspekcije) i uspostavljanje i jačanje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, na osnovu Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola, što sada nije dovoljno zastupljeno. Veliku ulogu u postizanju većeg kvaliteta rada i pružanja zdravstvenih usluga, treba da ima menadžment zdravstvenih ustanova i Ministarstvo zdravlja, koji će kroz jasno postavljene zadatke, jasno postaviti međusobne odnose i nadležnosti i sa ustanovljenim stanjem već urađenog, utvrditi plan sprovođenja aktivnosti. Sa druge strane, potrebno je da menadžment zdravstvene ustanove, posebno bolnica ima veću autonomiju u upravljanju, a samim tim i veću odgovornost. Ovo se može postići promjenom modela finansiranja JZU po istim principima kao i PZU, što je po nama ključna pretpostavka racionalnog ponašanja i efikasnog sistema, a za što je Fond stvorio pretpostavke. Na taj način direktor zdravstvene ustanove bi imao interes da racionalno troši finansijska sredstva i da, između ostalog, optimizuje broj zaposlenih, a ne kao sada gdje je zdravstveni sektor predimenzioniran u nekim segmentima, a država obezbjeđuje zarade za sve zaposlene i zainteresovana je za socijalnu sigurnost zaposlenih – ističe Čirgić.
On kaže da ako se pođe od činjenice da Klinički centar Crne Gore, kao jedina ustanova javnog zdravstvenog sistema, koja pruža usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i u kojoj se pruža najveći broj zdravstvenih usluga i obavljaju najsloženije procedure, a više od 50 odsto ukupnih troškova za ljekove se ostvaruje u ovoj ustanovi, nije povezana u jedinstveni integralni informacioni sistem zdravstva, to je svakako nedostatak, kako bi se obezbijedilo praćenje i bolja kontrola troškova u svim segmentima poslovanja.
– Stoga je povezivanje KCCG u integralni informacioni sistem prioritetan cilj, a njegovo
sprovođenje je u toku. Najveći izdatak u zdravstvu je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava, tako da je predmet pažnje Fonda kako uspostaviti mehanizme kontrole u području potrošnje ljekova. Kroz IISZ je uspostavljeno više mehanizama u području propisivanja ljekova, implementacije protokola i smjernica prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i drugo – poručuje Čirgić.
On kaže da su odgovorili izazovu i pored pored pritisaka kojima su izloženi, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolažu.
– Kada je u pitanju finansiranje zdravstva možemo reći da nije bilo većih problema, u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugom robom neophodnom za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima. Ovo iz razloga što je za zdravstveni sistem u 2020. godini opredijeljen značajno veći budžet u odnosu na prethodni period. Rebalansom budžeta za 2020. godinu za zdravstveni sistem opredijeljen je budžet od 289,23 miliona eura, što je više u odnosu na početni budžet za 2020. godinu za oko 8,0 miliona eura ili za 2,85 a u odnosu na rebalans budžeta za 2019. godinu za oko 41,9 miliona eura ili za 16,96 odsto – kaže Čirgić.
On naglašava da, pored jačanja prostornih i organizacionih kapaciteta, ne smijemo izgubiti iz vida sistem nagrađivanja zdravstvenih radnika, prije svega ljekara.
– Ljekari moraju biti više plaćeni za svoj rad jer obavljaju težak, odgovoran i human posao, a to je jedan od načina da sačuvamo medicinski kadar i unaprijedimo sistem i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite – smatra Čirgić.
D.B.
Aplikacija spriječila milion kontakataČirgić kaže da su u cilju zaštite građana od virusa pojačali aktivnosti na prilagođavanju postojećih i uvođenju novih servisa za građane u okviru portala eZdravlje.
– Ovo smo smatrali neophodnim, prije svega zbog zaštite osjetljivih kategorija osiguranih lica (pacijenti sa hroničnim oboljenjima), a sa druge strane da zaštitimo ljekare i zdravstvene radnike koje je trebalo sačuvati i koliko-toliko izolovati od kontakata svugdje gdje je to bilo moguće, kako bi zdravstveni sistem funkcionisao i iznio teret epidemiološke krize. Tako su na početku epidemije uvedeni novi servisi eNaručivanje (terapije, doznaka, potvrda, bolovanja), eOstvarivanjePrava, eKovid i nedavno eEkonomskiKarton (eEK). Svi ovi servisi, uz već postojeće, kao što su eZakazivanje, eNalaz, eRecept, eApoteka i eOsiguranje, od početka proglašenja epidemije u Crnoj Gori, doprinijeli su izbjegavanju preko milion kontakata između ljekara i pacijenata, farmaceuta i pacijenata, osiguranika i službenika Fonda – kaže Čirgić.
