U većini partija koje čine tri pobjedničke koalicije ne kriju da su očekivali više od raspodjele pobjedničkog izbornog kolača. Nakon što je mandatar za sastav nove vlade odlučio da na ministarske pozicije izabere eksperte koji ne pripadaju nijednoj partiji, a znajući da im ne mogu pripasti ni mjesta „po dubini“, s obzirom da zakon predviđa da se kadrovi čelne funkcije u javnoj upravi biraju isključivo konkursom, stekao se utisak da partijama koje su na izborima osvojile većinu u parlamentu ne ostaje ništa. Ipak, dogovorom predstavnika tih partija i mandatara došlo se do zajedničkog rješenja koje predviđa da se iniciraju izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima u dijelu reizbora čelnih funkcija u javnoj upravi putem konkursa, što je promijenilo cjelokupnu sliku.

Da su takve izmjene nužne i prihvatljive smatra i član Predsjedništa Građanskog pokreta URA Milan Đaković. On je kazao da su u toj partiji zadovoljni dogovorom koji predviđa reizbor na čelnim funkcijama u državnoj administraciji, odnosno da se funkcije po dubini popune putem konkursa otvorenog za sve građane.

– Građanski pokret URA daje snažnu podršku depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave. Smatramo da je to najbolje rješenje za efikasan rad državnih organa. Moramo izvršiti evaluaciju dosadašnjeg rada visokorukovodnog kadra. Zadovoljni smo dogovorom sa partijama nove parlamentarne većine, koji predviđa da se funkcije po dubini popune putem konkursa otvorenog za sve građane. Partije zadržavaju pravo da svoje najbolje kadrove podstaknu da se prijave na ove otvorene konkurse – kazao je Đaković.

Naglašava da partijska pripadnost ne smije biti opredjeljujuća.

– Ali, isto tako, ne smijemo ni diskriminisati kandidate ukoliko pripadaju nekoj od stranaka nove većine. Opredjeljujuće treba da budu samo reference i kvalifikacije kandidata – istakao je Đaković.

Doc. dr Marko Begović smatra da trenutni nivo funkcionalnosti organa državne uprave i lokalne samouprave koji čine sistem javne uprave nije dobar i da su nužne izmjene. Kako je ocijenio, primjetna je izuzetna slabost horizontalnog sistema strateškog planiranja, jer izostaje jasno utvrđen protokol međusektorske i međuresorske saradnje. On je ukazao na partijsko kadriranje koje je sprovodila Demokratska partija socijalista (DPS) sa svojim satelitima, čime su od javne uprave napravili jedan nefunkcionalan i glomazan birokratski aparat, nesposoban da služi interesima građana, što se više ne smije dešavati.

– Namjera je bila da sistem i propisi koji se usvajaju pogoduju korupciji i organizovanom kriminalu, pa je tako sveukupna društveno-politička situacija veoma nepovoljna za nužni proces racionalizacije. S druge strane, predstavnici nove vlasti se moraju upozoriti da je partijsko kadriranje, osim političkih namještenja koja se odnose na starješinski nivo (ministri i državni sekretari), suprotno praksama svih razvijenih zemalja. S tim u vezi, pred novom većinom su dva puta. Prvi je u suprotnosti sa širim međunarodnim kretanjima koja su najavili Emanuel Makron i Angela Merkel, a podrazumijeva nastavak klijentelističkog manira koji je ustanovio DPS sa satelitima. U praksi bi to značilo da bi članovi komisije Uprave za kadrove bili politički profilisani, a ne stručni pojedinci, koji će pratiti partijske direktive. Za rezultat bismo imali nastavak iseljavanja mladih iz Crne Gore i stagnaciju procesa EU integracija – kazao je Begović.

Drugi put je, kako je dodao, da nova vlast, uz sveprisutnu međunarodnu podršku, ima mogućnost da sprovede dugo očekivane i neophodne reforme javne uprave.

S.R.

---

Međunarodna podrška neophodna
Kako ističe Begović, da bi reforme javne uprave bile uspješne, starješinska namještenja moraju pripasti prvenstveno dobrim menadžerima i pojedincima koji poznaju sistem javne uprave, dok na ekspertsko-rukovodnim i ekspertskim pozicijama treba da budu angažovani ljudi od struke.

– Takođe, proces optimizacije mora pratiti državnički odnos, jer sistem mora omogućiti da višak zaposlenih u sistemu javne uprave dobije mogućnost ili da se prekvalifikuje za neko od deficitarnih zanimanja, ili da dobije bespovratna sredstva da otpočne sopstveni biznis. U vremenu krize, strateški pristup se ogleda u obezbjeđivanju neophodnih pretpostavki za pristojan život svakog građanina. Jedino ovakav pristup dugoročno ima šansu – naglasio je Begović.