U Crnoj Gori je u poslednje dvije godine pokrenuto 13 sudskih sporova zbog zlostavljanja na radu, odnosno mobinga, pred četiri suda, a u većini završenih predmeta presuda je bila nepovoljna po radnika koji je pokrenuo spor. Na drugoj strani, u Sidnikatu navode da im se zbog mobinga obraćaju na desetine radnika, a rijetki se upuste u borbu za zaštitu svog dostojanstva sudskim putem.

Iz Sudskog savjeta za „Dan” su kazali da sudovi ne unose podatke u Pravosudni informacioni sistem (PRIS), u smislu kvalifikacije mobinga, odnosno zlostavljanja na radu, jer Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku ne kvalifikuje ovo kao krivično djelo. Navedeno, kako kažu, ne znači da se ne vode postupci pred sudovima, ali budu obično zbog naknade štete. Ovu materiju reguliše Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, te se sporovi, osim pred osnovnim sudovima, vode uglavnom pred prekršajnim.

– Viši sud za prekršaje Crne Gore, u periodu od 1. januara 2018. godine do danas, imao je u radu jedan predmet po žalbi iz oblasti Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Sud za prekršaje u Bijelom Polju nije imao predmete ove vrste. Kod Suda za prekršaje u Podgorici formiran je jedan predmet zbog prekršaja iz člana 30 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu – kazali su u Sudskom savjetu.

Dodaju da u Sudu za prekršaje u Budvi, u navedenom periodu nije bilo u radu prekršajnih postupaka zbog zlostavljanja na radu.

Iz većine osnovnih sudova za „Dan” su kazali da nijesu imali postupaka zbog mobinga. U izjavama za naš list to su kazali iz sudova u Kolašinu, Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Rožajama, Žabljaku, Plavu, Cetinju i Kotoru. Pred Osnovnim sudom u Baru 2018. je bio jedan predmet koji je završen pravosnažno i to odbijanjem zahtjeva tužioca za naknadu štete na ime povrede prava ličnosti zbog pretrpljenih duševnih bolova, odnosno mobinga na radnom mjestu. Pred Osnovnim sudom u Pljevljima u periodu od 2018.godine nije pokrenut nijedan sudski postupak zbog zlostavljanja na radu i u vezi sa radom, ali je pravosnažno završen jedan predmet koji je pokrenut 2017.

– U istom je odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo utvrđenje zlostavljanja na radu – navode u tom sudu.

Savjetnica za odnose s javnošću u Osnovnom sudu u Podgorici Nikoleta Golubović kazala je da su u toj instituciji od 2018. imali ukupno 10 tužbi radi mobinga.

– U istom periodu donijete su ukupno četiri presude, dvije kojima se odbija tužbeni zahtjev, jedna presuda kojom je djelimično usvojen tužbeni zahtjev i jedna presuda na osnovu odricanja – rekla je Golubović za „Dan”.

Iz Unije slobodnih sindikata (USS) za „Dan” navode da su od početka 2018. godine do danas imali na desetine zaposlenih koji su se suočavali sa nekom vrstom mobinga. Međutim, od tog broja svega četiri zaposlena su se upustila u sudski postupak.

– Cijenimo da je mali procenat zaposlenih koji se odluče za pokretanje postupka zaštite od zlostavljanja na radu, posledica toga je da je dokazni postupak veoma komplikovan, jer se sve one radnje koje se tretiraju kao mobing obično dešavaju iza zatvorenih vrata, zbog čega gotovo da ne postoje opipljivi materijalni dokazi, a dosadašnja praksa domaćih sudova u ovim predmetima nije ohrabrujuća za zaposlene – objašnjavaju u USS.

Ističu da je USSCG žrtvama mobinga pružao pravnu i logističku pomoć u pokretanju postupka za zaštitu od zlostavljanja na radu.

– Shodno odredbama Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, to započinje tako što zaposleni koji smatra da je izložen mobingu podnosi pisani zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga posredniku, odnosno poslodavcu ukoliko nije određen posrednik – pojasnili su u Uniji.

M.S.

---

Posredovanja rijetko uspješna
U USS kažu da kako se postupak posredovanja uglavnom bezuspješno završava, zaposleni bivaju primorani obratiti se sudu, odnosno prema novom Zakonu o radu, Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova ili Centru za posredovanje, a kasnije i nadležnom sudu.
– Kada su u pitanju predmeti u kojima je USSCG pružala pomoć zaposlenima u zaštiti od ove negativne pojave, dva predmeta su u toku i njihov epilog se očekuje pred institucijama sistema (oba su pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova), s obzirom na to da posredovanje pred poslodavcem nije uspjelo ili nije ni sprovedeno. Ono što je, takođe, primjetno jeste da veliki broj poslodavaca, kod kojih je u radnom odnosu 30 ili više zaposlenih, nema određenog posrednika/e i pored obaveze propisane Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu – kažu u USS.
Unija slobodnih sindikata smatra da u našoj zakonskoj regulativi ima dovoljno mehanizama kojima se mogu zaštititi zaposleni koji su izloženi zlostavljanju na radu, ali da nadležne institucije iste nedovoljno i bez dovoljno senzibiliteta primjenjuju, na taj način dodatno obeshrabrujući zaposlene da se upuste u postupke.


Inspekciji 33 inicijative
Iz Uprave za inspekcijske poslove kazali su da su im od 1.januara do danas podnijete 33 inicijative koje su s odnosile na mobing.
– Inspekcija rada je utvrdila nepravilnost u 19 slučajeva u dijelu nepoštovanja zakonske procedure za zaštitu od mobinga kod poslodavca (neodređivanje posrednika za vođenje postupka kod poslodavca, neobavještavanje zaposlenih o prepoznavanju, postupku i načinu zaštite od mobinga), shodno Zakonu o zabrani zlostavljanja na radu, koje su otklonjene po ukazivanju inspektora. U ostalim slučajevima nijesu konstatovane nepravilnosti iz nadležnosti Inspekcije rada. Utvrđivanje radnji i ponašanja koja imaju obilježja mobinga nije u nadležnosti inspekcije, pa su podnosioci inicijativa upućivani na sudsku zaštitu ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda – navode u inspekciji.