Punomoćnici firme „Montenegroregion“ podnijeli su Apelacionom sudu žalbu na presudu Privrednog suda u vezi sa sporom koji dvije godine vode protiv države, odnosno Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara i opštine Kotor. Privredni sud je nedavno odbio tužbu „Montenegroregiona“, čiji su vlasnici Rusi Aleksandar Miazin, Sergej Konovaljuk i Aleksandar Kondratenko, kojim su tražili odštetu od države od 17,8 miliona, plus zatezne kamate, što je prema ranijima navodima ukupno oko 20 miliona eura. Žalbom Apelacionom sudu tražili su da se presuda sudije Privrednog suda Dijane Raičković ukine ili preinači.

– Pobijana presuda u osporenom dijelu donijeta je uz bitne povrede odredaba parničnog postupka, te na osnovu nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pogrešnu primjenu materijalnog prava, pa je u tom smislu valja ukinuti ili preinačiti – piše u žalbi, u koju je „Da“ imao uvid.

Investitori iz Rusije su zemljište u Morinju površine skoro osam hiljada kvadrata kupili 2006. godine uz dobijeno obećanje da će tu moći da grade turistički kompleks. U tužbi su naveli da su prevareni, pošto su dvije godine nakon kupovine zemljišta nadležni tu parcelu u DUP-u obilježili kao zelenu površinu na kojoj nije dozvoljena izgradnja turističkog kompleksa. Državni organi su ih savjetovali da pokrenu izmjenu nacrta DUP-a Morinj, o svome trošku, što su i uradili, kao i HIA studiju, koja tada nije bila definisana zakonskom regulativom Crne Gore. Sve zahtjeve državnih organa su ispunili, ali do izmjene DUP-a nije došlo jer je prošao zakonski rok. Posebnu štetu su pretrpili zbog ugovora zaključenog s preduzećem „Energol“ iz Rusije, koje je bilo zaduženo za pronalaženje lica koja sa „Montenegroregionom“ žele da zaključe ugovor o kupovini budućih objekata u Morinju.

– Članom sedam Zakona o državnoj upravi, propisano je da država odgovara za štetu koju je prouzrokovao državni organ kada postoji uzročna veza između vršenja dužnosti državnog organa i prouzrokovanja štete, tek kada je šteta nastupila zbog nezakonitog i nepravilnog rada državnog organa. Donoseći pobijanu presudu u stavu jedan izreke nesporno se utvrđuje da je osnovan tužbeni zahtjev da je državni organ u vršenju svoje dužnosti zbog nepravilnog i nezakonitog rada prouzrokovao štetu tužiocu i da država odgovara za štetu – piše u žalbi.

Presuda u stavu jedan odnosi se na to što je Privredni sud presudio da država treba da plati Rusima 7.140 eura na ime naknade štete zbog izrade HIA studije. To je jedini zahtjev iz tužbe koji je usvojen.

Punomoćnici Rusa su napomenuli da je prvostepeni sud odbio predlog da se izvede dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke na okolnosti izrade idejno arhitektonskih rješenja, odnosno na okolnosti kolika bi dobit bila da je došlo do realizacije idejnog rješenja, kao i vještačenje po vještaku finansijske struke na okolnosti stvarne štete i izmakle dobiti.

– Na ovaj način prvostepeni sud nije na pravilan i potpun način utvrdio činjenično stanje u konkretnoj pravnoj stvari – zaključili su zastupnici Rusa.

D.M.

---

I država se žalila na presudu
Osim Rusa, i država, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države žalio se na presudu Privrednog suda. Država, koja po presudi treba da plati 7,14 hiljada eura, žalila se zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalbom, u koju je „Dan“ imao uvid, traže da Apelacioni sud preinači presudu Privrednog suda u prvom stavu i odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Osim toga, traže 5.400 eura za sastavljanje žalbe Apelacionom sudu.