Vrhovni sud odbio je žalbu bivše službenice Atlas banke u Kolašinu
Lidije Bulatović, koja je pravosnažno osuđena na dvije i po godine zatvora zbog produženog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, i tako potvrdio rješenje vrhovnog tužioca koji je odbio zahtjev za zaštitu zakonitosti u tom predmetu.
Osim Bulatovićeve, koja je oglašena krivom zbog zloupotrebe položaja i prekoračenja granica svojih ovlašećenja koje je imala kao blagajnik - likvidator u Atlas banci, u istom postupku prvostepenom presudom osuđeni su i njeni sugrađani
Dragana Rakočević i
Miloš Medenica, koji su se teretili za zloupotrebu službenog položaja čime su navodno oštetili banku za oko 1,1 milion eura. Istom presudom Rakočevićeva i Bulatovićeva su obavezane da na ime imovinsko-pravnog zahtjeva solidarno plate Atlas banci 995.682,23 eura, dok je za ostatak imovinsko-pravnog zahtjeva u iznosu od 40.963,11 eura Bulatovićeva upućena na parnični postupak.
U odnosu na okrivljenog Medenicu, presuda Osnovnog suda u Kolašinu i Višeg suda u Bijelom Polju ukinute su i predmet je vraćen na ponovno suđenje, piše u presudi Vrhovnog suda.
Vijeće Osnovnog suda u Kolašinu, kojim je predsjedavao
Arsen Popović, izreklo je zatvorske kazne u trajanju od po osam mjeseci, ali je ta presuda preinačena u dijelu odluke o kazni i dosuđeno im je od strane Višeg suda u Bijelom Polju po dvije i po godine zatvora. U ostalom dijelu prvostepena presuda je ostala neizmijenjena.
VJ.D.
Medenica tvrdio da nije bilo internih dogovoraMedenica je, međutim, tokom postupka negirao svoju odgovornost za isplatu fiktivnih kredita. Kako je kazao, on je od 303 sporna kredita tokom pet godina isplatio samo 18.
On je rekao da je pretpostavljao da je kreditna dokumentacija „prošla komunikaciju šefice šaltera, direktora filijale i menadžmenta banke”. Novac je, kazao je, „uglavnom isplaćivao iako nije bilo korisnika” i ostavljao ga u banku.
Medenica je negirao da je pravio interne dogovore sa koleginicama o podizanju fiktivnih kredita.
Rakočevićeva i Bulatovićeva ranije su kazale da su fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja, uzimale „kako bi pokrile prethodno regularno odobrene kredite, koji su se pokazali kao nenaplativi”.
One tvrde da je službenica koja je prije Rakočevićeve bila šefica šaltera odobravala kredite za koje je, nakon njenog odlaska na trudničko bolovanje, odnosno, njenog otkaza, bilo nemoguće obezbijediti redovnu uplatu rata.