-Piše: MILICA KRALj

Uz Tomasa Mana i Džemsa Džojsa najveći svjetski romansijer 20. vijeka. Nježne građe, hipersenzibilan, bolešljiv, patio je od astme i srčane mane. Poslije majčine smrti i jednomjesečnog boravka u sanatorijumu, početkom 1906. godine seli se u čuvenu spavaću sobu, zidova obloženih plutom i zatvorenih prozora, u kojoj će provesti desetak godina svog života u blizini Bulonjske šume, na bulevaru Osman broj 102, gdje piše „U traganju za izgubljenim vremenom“.

Prvu knjigu „Traganja“ „U Svanovom kraju“ odbija nekoliko izdavača i on je objavljuje o svom trošku 1913. Pet godina kasnije, biblioteka Galimar objavljuje „U seni devojaka u cvetu“, i knjiga već sledeće 1919. dobija Gonkurovu nagradu. Prust je neprestano radio na tekstu, kao i njegov zemljak Flober.

U romanu „U traganju za izgubljenim vremenom” iznosi teoriju vremena i sjećanja. Roman predstavlja detaljnu mikroskopsku analizu jednog introvertnog duha, satirička panorama i presjek strukture francuskog društva. Kritičari su već istakli da „Prustova kompleksna i precizno oblikovana rečenica, pronicljive psihološke analize i vještina portretisanja likova, izvršili su veliki uticaj na književnost našeg doba.“

Prust je ovo remek-djelo pisao punih sedam godina, dok je pisao poslednja poglavlja nije ni ustajao iz kreveta, i ono izlazi u razdoblju od 1913. do 1928. i sastoji se od sedam posebnih knjiga: „Put k Svanu“, „U seni procvalih devojaka“, „Kod Guermantesa“, „Sodoma i Gomora“, „Zatočenica“, „Iščezla Albertina“ i „Pronađeno vreme“. U Svanovom kraju, U seni devojaka cvetova, Oko Germanotvih, Sodoma i Gomora, Zatočenica, Nestala Albertina, i Vaskrslo Pronađeno vreme.

Roman od oko 3.200 stranica i sa oko 2.000 likova, obuhvata perid druge polovine XIX i početak XX vijeka.

„Ali kad od neke davne prošlosti, poslije smrti bića, poslije razaranja stvari, više nema ničega, tada još uvijek ostaju samo miris i ukus; premda su nježniji, ipak imaju više životne snage, manje su stvarni, ali postojaniji i vjerniji, pa žive duže kao da su duše, u sebi čuvaju sjećanje, očekivanje i nadu, i kraj ruševina svega drugoga, na svojim sitnim, jedva primjetnim kapljicama nepokolebljivo nose cijelu golemu zgradu uspomena.“

Osnovna Prustova ideja romana je misao da čovjek može pobijediti prolaznost, jedino ponovnim oživljavanjem prošlosti, pronalaženjem vremena koje se izgubilo. Sjećanje se sjedinjuje s našim sadašnjim razmišljanjima, i tek je to jedinstvo prava stvarnost.

Svjedok njegovih muka i patnji zbog bolesti, ali i muke dok je pisao, bila je mlada sobarica Selesta (na francuskom Božanstvena). Ta odana prelijepa djevojka (ne, nije mu bila ljubavnica!), bdjela je nad njim po cijelu noć sve do sedam sati ujutro, kada bi i Prust umoran od cjelonoćnog bdijenja nad papirom zaspao. Ona bi cijelu noć presjedjela na stolici u predsoblju, očekujući da je gospodar pozove, da mu donese ono što bi zatražio ili da mu doda pero koje bi mu ispalo iz ruke na pod. I tek u zoru kad bi on popio tabletu veronala i ona bi zaspala. Ponekad bi uzimao i po nekoliko tableta odjednom i spavao neprekidno dva-tri dana. A poslije buđenja bi uz jaku kafu nastavljao da piše, ispisujući brdo hartije u traganju za izgubljenim vremenom.

Tim svojim najpoznatijim romanom-rijekom o vremenu kao glavnom junaku djela, stvorio je svoje sopstveno vrijeme. „Stvarnost postoji za nas samo ukoliko je ponovo sazdana našom misli, kaže Prust u „Sodomi i Gomori“.

„Avaj, baš u trenutku kada mislim da više ne moram sam sebe da prosuđujem, ja sam taj koji sudi! Slike, koje vidim ispod svojih riječi, vidim zato što sam želio da ih tu stavim; njih tamo nema. A ako sam neke od njih čak i uspio da ubacim u rečenicu, ipak će trebati da ih čitalac u svome duhu već ima i voli, da bi ih mogao ugledati i zavoljeti. Ponovo čitajući neke dobro sastavljene rečenice, kažem sebi: Da, u ovim rečima nalazi se ta misao, ova slika, miran sam, moja uloga je završena, svako treba samo da vidi te riječi, i pronaći će ih, novine im donose to bogatstvo slika i ideja.

Marsel Prust je umro od zapaljenja pluća i sahranjen je na pariskom groblju Per Lašez.


(Nastaviće se)

---