Vlada i Centralna banka (CBCG) danas će usvojiti i objaviti paket ekonomskih mjera za saniranje negativnih posledica virusa korona. Izvršna i vrhovna monetarna vlast će paket mjera objelodaniti nakon današnje sjednice Vlade.

Premijer Duško Marković je u utorak veče saopštio da Vlada razmatra davanje jednokratne pomoći najugroženijima, dok je, prema saznanjima „Dana”, jedna od opcija odlaganje plaćanja kredita građana i privrede na 90 dana, odnosno tri mjeseca. Ovo je samo dio mjera koje će Vlada morati da usvoji kako bi sanirala poguban uticaj virusa korona po crnogorsku ekonomiju. Prema saznanjima „Dana”, jedna od mjera bi mogla da bude i odlaganje plaćanja poreza.

GP URA je juče kao najhitniju mjeru predložila Vladi i CBCG da u saradnji sa poslovnim bankama omoguće odlaganje otplate kredita do 1. juna ili dok ne potraju mjere borbe protiv širenja virusa.

– Odlaganje otplate kredita odnosilo bi se na sve dužnike koji to žele, a podrazumijeva zastoj u otplati obaveza najmanje do 1. juna, uz mogućnost produženja ukoliko bi se nastavile vanredne mjere Vlade za borbu protiv virusa korona. Tokom ovog perioda dužnik ne bi bio u obavezi da otplaćuje svoje obaveze po osnovu kredita, a banke ne bi obračunavale zateznu kamatu na dospjela a neizmirena potraživanja i ne bi pokretale postupke izvršenja. Svi oni koji žele imali bi mogućnost da nastave sa redovnom otplatom svojih obaveza – naveli su iz URA.

Pojašnjavaju da bi banke imale obavezu da na svojim sajtovima i elektronskim putem informišu svoje klijente o mogućnosti odlaganja otplate kredita ili da im na drugi način dostave ovu informaciju. Obaveza građana bi bila da u roku od 10 dana obavijesti banku da li prihvata ili odbija ponudu.

SNP je predložio Vladi da, po ugledu na Srbiju i druge države, omogući penzionerima jednokratnu pomoć, kako bi lakše preživjeli prvi udar ekonomske krize.

– Sigurni smo da u budžetu ima dovoljno sredstava za ove namjene. U to nas uvjerava i činjenica da je Vlada mnogo puta donosila odluke o pomaganju neuspješnih preduzeća koja godinama ne plaćaju poreze državi. Jedan od primjera je Montenegroerlajnz, kojem je prošle godine obezbijeđena pomoć od čak 155 miliona eura – naveli su iz te partije.

U SNP-u smatraju da bi bilo dobro da se zna da li Elektroprivreda, Vodovod i Čistoća planiraju neke mjere pomoći ili snižavanja cijena usluga prema najugroženijim kategorijama stanovništva.

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić smatra da treba razmotriti mogućnost podrške privredi kroz oslobađanje od obaveze plaćanja određenih dažbina prema državi tokom trajanja krize izazvane virusom i mogućnost povoljnijeg obezbjeđenja finansijskih sredstava za privredu.

– Sve zajedno nas pogađa ovaj problem, kako poslodavce, tako i zaposlene. Ovo pitanje najbolje je riješiti u komunikaciji poslodavac – zaposleni. Kriza izazvana virusom korona izazvaće manje ili veće probleme u svim privrednim sektorima jer je privreda uvezani sistem tako da svaki sektor manje ili više, u većoj ili manjoj mjeri, zavisi od stanja i situacije u drugim sektorima. Ipak, čini se da bi sektor turizma mogao pretrpjeti najveću štetu. Istina, ako bi se ovaj problem što prije prevazišao i negativni efekti na sektor turizma bili bi manji. Nažalost, mora se konstatovati da će negativni uticaj virusa korona na ukupnu privredu svakako ostaviti negativne posledice – kazao je Dragić za „Dan”.

Istakao je da smatra da ekonomska kriza izazvana virusom korona, kako na globalnom, tako i na nivou pojedinih država, neće imati negativne efekte kakve je imala kriza 2008. godine.

– Aktuelna kriza bi trebalo da bude ipak za kraći vremenski period, i nadamo se, ipak sa manjim negativnim efektima, zato vjerujemo da će se lakše prevazići. Posledice prethodne krize, prema mišljenju uglednih ekonomista, čak i danas se osjećaju. Dakle, smatramo da će, i pored svih negativnih posledica na globalnom nivou, ekonomska kriza izazvana virusom korona biti manje izražena. Naravno uz uslov da problem sa virusom korona ne potraje – zaključio je Dragić.

D.M.

---

Fideliti: Minimum 300 miliona pomoći privredi
Konsultantska kuća Fideliti konsalting objavila je 32 mjere za pomoć privredi, teške 300 miliona eura. One podrazumijevaju da se do 31. marta pripremi rebalans budžeta sa naglaskom na eliminisanje nepotrebnih troškova i obezbjeđivanje likvidnosti budžeta.

Fideliti predlaže povećanje plata u zdravstvu za 50 odsto, automatsko produžavanje ugovora na određeno za najmanje pola godine, državno subvencionisanje 75 odsto bruto plate za radnike čija će radna mjesta biti ugrožena, moratorijum na otplatu za sve vrste kredita kod komercijalnih banaka i IRF-a, privremeno obustavljanje određenih investicija u kapitalnom budžetu uz fokus na likvidnost, drastično smanjenje broja službenih automobila i sličnih troškova do 30. juna, restrukturiranje javnog duga koji dospijeva u ovoj godini kako bi se stvorio „bafer“ likvidnosti za podršku privredi, hitna suspenzija obračuna zatezne kamate na sve kredite i sve neplaćene račune.

Poreska uprava, kako su naveli, treba da ubrza proceduru povraćaja poreza za firme koje su u pretplati poreza, produži rok za dostavu finansijskih izvještaja do 30. aprila, odloženo plaćanje dospjelih poreskih obaveza na 12 mjeseci, bez kamate i bez kolaterala uz jednostavnu proceduru.

– Treba spustiti stopu PDV-a na sedam odsto za sve koji posluju u sektoru turizma i ugostiteljstva narednih šest mjeseci, odložiti plaćanje svih računa za građane narednih tri do šest mjeseci (struja, voda, komunalije, režije), jednokratna pomoć od 100 eura penzionerima u gotovini, jednokratna pomoć od 100 eura korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice u gotovini – naveli su, između ostalog, iz Fidelitija.


Pejović: Redukovati potrošnju, izvršiti rebalans
Ekonomista Zarija Pejović je kazao da će zbog virusa korona najviše biti pogođen sektor usluga, u prvom redu turizam, a time i ostali povezani sektori kao što su trgovina, poljoprivreda i saobraćaj.

– Za očekivati je manji broj turista u narednoj sezoni, koji generišu tražnju od značaja za domaću ekonomiju. Pad tražnje će se negativno odraziti i na javne prihode. Rano je precizno govoriti u kojoj mjeri će se ova negativna kretanja efektuirati na privredne subjekte i javne finansije, no projekcije na nivou EU ukazuju da će u 2020. godini biti ostvaren negativan rast, odnosno recesija – ocijenio je Pejović za „Dan”.

Kao potencijalne rizike uviđa protekcionističke mjere koje mogu otežati pristup nabavnim tržištima.

– No, olakšavajuća okolnost tome, kao što su iz Vlade kazali, jeste činjenica da Crna Gora ima pristup moru, što će preko naših luka olakšati nabavku deficitarnih roba. Takođe niži javni prihodi utiču na rizik sposobnosti plaćanja obaveza po osnovu javnog duga. Vlada treba da prilagodi potrošnju novoj projekciji prihoda. Vjerovatno će se u tom cilju izvršiti i rebalans budžeta, dok bi na nivou privrede trebalo održavati tripartitni socijalni dijalog kako bi socijalni akteri ravnomjerno podnijeli teret krize. Takođe, za očekivati je reprogram poreskih obaveza za poslovne subjekte, koji bi omogućio veću likvidnost privrede, što se kao inicijativa i najavljuje iz Privredne komore. Vlada je do sada imala dobru saradnju sa Svjetskom bankom, pa je za očekivati od ove međunarodne finansijske institucije da, ukoliko bude potrebno, pomogne Crnu Goru povoljnim kreditom u cilju servisiranja javnog duga u kontekstu nastale situacije – izjavio je Pejović.

Prema njegovim riječima, kao i u drugim sferama, ni u ekonomiji se ne treba ponašati panično i instiktivno, već u dogovoru sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, kao i na međunarodnom nivou u komunikaciji sa EU, partnerskim državama, i međunarodnim finansijskim institucijama, povlačiti mudre poteze, koji će stabilizovati prilike i održati potrošnju na mogućem nivou.