Bivši potpredsjednik Vlade Srbije Nebojša Čović izjavio je da je crnogorski predsjednik Milo Đukanović zaboravio da je on bio taj koji davao oružje i gorivo srpskoj vojsci u Srebrenici i da je krio generala Ratka Mladića, upitaši kako se odjednom prosvijetlio i danas tvrdi da je u tom mjestu počinjen „genocid”.

-Milo Đukanović se odjednom prosvijetlio kada je riječ o Srebrenici i stoga ga treba podsjetiti da je on taj koji je davao i gorivo i oružje. Zaboravio je da je krio Mladića na prostoru Crne Gore, a danas, kako kaže, nema dilemu da se tamo dogodio genocid - istakao je Čović.

On je dodao da Đukanović krije te stvari, bježi od unutrašnjih problema, afera, kriminala i korupcije, nepostojanja vladavine prava...

- Sve to Đukanović mora da krije pa se sada odjednom prosvijetlio i u vezi sa Srebrenicom, i u vezi Dubrovnika, i pisma patrijarhu Pavlu iz 1993. godine. Zato mu je sada jedini izlaz spinovanje, zamjena teza, priča o malignom uticaju Rusije, miješanju Srbije u unutrašnje stvari u Crnoj Gori... A šta su njegove izjave nego miješanje u unutrašnje stvari BiH? Đukanović samo želi da se predstavi međunarodnom faktoru kao neko ko je još potreban i zato pokušava da se napraviti ambijent da su Srbi i Srbija krivi za sve - naglasio je Čović.Čović je dodao da sve ove stvari i afere s kojima se Đukanović susreće nije proizveo Beograd niti Srbija, već on sam i njegova partija.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne može dobiti bitku protiv Srpske pravoslavne crkve i da neće proći ono što radi da bi osporio srpski nacionalni interes, već će biti politička žrtva.

Dodik je gostujući na sarajevskoj „Fejs” televiziji podsjetio da je Đukanović nekada bio Srbin, da je predvodio srpsku nacionalnu politiku u Crnoj Gori, bio korektan prema SPC, osporavao nezavisnost Kosova, ali da se onda sve promijenilo, te da je sada postao miljenik političkom Sarajevu.

On je napomenuo da je Đukanović ohrabrivao nezavisnost Republike Srpske i da je „svašta pričao o Sarajevu”.

-Između nas je puklo kada sam pokušavao da normalizujem stvar u odnosima Republike Srpske i Crne Gore, gdje je on pokušavao da to izbjegne. Mi smo uvijek bili korektni, pa i oko granice nismo pravili probleme. Da mi nismo dali doprinos, to se ne bi riješilo - rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da Crna Gora radi protiv srpskih nacionalnih interesa i SPC.

-Nikada s njim nisam imao poslovni odnos, nikada nisam ništa uradio što bi me moglo povezati sa tom strukturom. Priznavao sam legitimitet, a on je pokušavao da se dokaže centrima moći tako što je klevetao Dodika. Rekao je Bajdenu da je Dodik trojanski konj ruske politike na Balkanu. Ja njega nikada nisam komentarisao do večeras - rekao je Dodik.

On je objasnio kako je samo glasao protiv toga da Đukanović posjeti BiH u uslovima kada srpski narod u Crnoj Gori, nezadovoljan donesenim zakonskim rješenjem, masovno protestuje.

-Možda ne treba da dolazi, možda i zbog njega samog, jer će ga svi pitati o čemu se sada tamo radi - rekao je Dodik, podsjetivši da su bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH insistirali da Đukanović dođe.

-U ovom trenutku Đukanović je za SPC pripremio golgotu, donio zakon koji nije demokratski u smislu priznavanja vrijednosti koje ima crkva, to je bilo podmuklo, ocijenio je Dodik, dok je sa Islamskom vjerskom zajednicom, Katoličkom crkvom i Jevrejskom zajednicom napravio posebne ugovore o njihovim pravima.

-Za SPC je nametnuo zakon u kome treba da degradira njeno postojanje i imovinu. Na kraju je rekao da ne može da napravi državu koja nema crkvu. Nek pravi crkvu, ko mu brani, ali što na teret SPC - rekao je Dodik.

(RTRS)

---

Dug Crne Gore 3, 8 milijardi eura
Čović je upitao Đukanovića da li ima dilemu kakvo mu je trenutno stanje u Crnoj Gori i da je 2006. godine, kada je došlo do odvajanja Srbije i Crne Gore, dug zemlje na čijem je čelu bio oko 700 miliona eura, a BDP 1,8 milijardi eura, dok je sada dug 3,8 milijardi eura i BDP 4,6 milijardi eura.

-Pitam ga zašto ne priča malo o aferi „koverat” i najnovijem izvještaju u vezi sa pristupanjem Crne Gore EU gdje su taksativno navedene sve primjedbe, među kojima je i ona koja se odnosi na Zakon o slobodi vjeroispovijesti jer tamošnje vlasti nisu ni Evropsku komisiju uspjele ubijediti zašto su donijeli taj zakon - naveo je Čović.



”Nikada s njim nisam imao poslovni odnos, nikada nisam ništa uradio što bi me moglo povezati sa tom strukturom