Piše: Dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog





Do dijagnoze dijabetesa najčešće i najlakše se dolazi određivanjem nivoa glukoze u krvi pacijenta uz preduslove: da nije nekonzumirao hranu najmanje 8-12 sati prije testa, da nema povišenu temperaturu tijela, i da je praktikovao samo normalne fizičke aktivnosti.

Normalna vrijednost šećera u krvi je od 3.6 do 6,1 mmol/l. Ukoliko je vrijednost šećera iznad gornje granice odnosno ako su preko 7 mmol/l, pristupa se ponovnoj provjeri nivoa glukoze u roku od 24 sata. Ako vrijednosti opet dostižu ili prevazilaze 7 mmol/l onda se postavlja dijagnoza dijabetesa.

Povišene vrijednosti nivoa glukoze iznad 6,1, ali manje od 7 mmol/l ukazuju na postojanje poremećenog metabolizma i stanje poznato kao preddijabetes.

Pacijent se upućuje na test opterećenja glukozom (OGTT) uz prethodnu pripremu: tri dana prije testa redovna ishrana bez redukcije ugljenih hidrata, bez posta ili dijete.

Pred test 12 sati pacijent ne jede i ne pije ništa, osim obične vode.

Pacijent na dan testa ne treba da ima povišenu temperaturu, da ne bude izložen stresu ili intenzivnoj fizičkoj aktivnosti. Test se vrši u standardnoj ambulantnoj laboratoriji. Na početku testa uzima se prvi uzorak krvi, zatim u roku od dva do pet minuta mu se daje četiri decilitra vode zaslađene sa 75 grama glukoze. Nakon dva sata mirovanja pacijentu se ponovo uzima uzorak krvi zbog dodatne analize i klasifikacije rezultata. Aako je vrijednost glukoze nakon dva sata manja od 7,8 mmol/l onda možemo govoriti da je šećerna bolest isključena i da je riječ o vjerovatnom poremećaju tolerancije na glukozu, ako je vrijednost glukoze od 7,8 do 11,1 mmol/l onda je prisutno stanje poremećene tolerancije na glukozu, ali ne možemo postaviti i definitivnu dijagnozu dijabetesa. Potrebno je preporučiti mjere za prevenciju dijabetesa, ako je vrijednost glukoze nakon dva sata veća od 11,1 mmol/l, možemo dijagnostikovati dijabetes i preduzeti potrebne mjere i terapiju.



Ishrana i fizička aktivnost

O ishrani osoba sa dijabetesom postoje velike zablude, počev od potpunog prestanka uzimanja pojedinih namirnica do izuzetno slobodnog unosa pojedinih vrsta hrane.

Ishrana osoba s dijabetesom, u stvari predstavlja model kako bi trebalo da se hrani svako. To je stalni i osnovni način liječenja, a u zavisnosti od težine bolesti uz dijetu se uzima i medikamentozna terapija. Pretpostavlja se ishrana koja po količini i sastavu zadovoljava potrebe osobe u odnosu na njenu angažovanost, očuvanje vitalnosti i rad.

Osnovni cilj dijetoterapije (kao jednog od načina liječenja šećerne bolesti) je u postizanju opšteg osjećaja dobrog zdravlja,održavanju normalne tjelesne težine i povoljnom uticaju na ponašanje šećera u krvi.

Slatkiši su zabranjeni!

Ishrana mora biti dovoljna u pogledu bjelančevina, vitamin i minerala, a u pogledu energetskih materija takva, da omogući da se obavlja samo lakši rad.

Zabranjuje se unošenje koncentrovanih ugljenih hidrata (slatkiša), smanjuje se unos masti i njihov odnos treba da bude 2:1.

Pacijentima oboljelim od dijabetesa tipa 2, preporučuje se smanjenje dnevnog energetskog unosa, unos zasićenihi transmasnih kiselina, holesterola i soli sa ciljem smanjenja opasnosti od kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska i dislipidemije. Sprovođenje pravilne ishrane istovremeno odlaže pojavu komplikacija šećerne bolesti.



Nijedan lijek ne može zamijeniti fizičku aktivnost

Fizička aktivnost može da zamijeni mnoge ljekove, ali ni jedan ne može zamijeniti fizičku aktivnost.

Stručnjaci preporučuju da aktivnost traje najmanje 30 minutai da se sprovodi barem pet dana u nedjelji. Osobe sa tipom 2 dijabetesa bi trebalo da uključe i trening snage u svoj plan aktivnosti, tri puta nedjeljno. Počnite hodanjem, pa trčanjem, plivanje, vožnja bicikla, planinarenje, sportovi sa loptom po želji, rad u bašti.

Regularna fizička aktivnost može poboljšati zdravstveno stanje i smanjiti rizik prijevremenog mortaliteta na sledeće načine: dovodi do poboljašanja psihovizičkog stanja, ona je najbolji „antidepresiv” poboljšava glikoeregulaciju, umanjuje rizik nastanka i rizik smrtnosti bolesti srca, moždanog udara, povišenog krvog pritiska, mijenja lipidni status dovodi do: povećanja „dobrog” holesterola, smanjenja „lošeg” holesterola, smanjenja triglicerida.





Pitali ste---12.12.2019....................

Kako doživjeti duboku starost bez komplikacija, a imate postavljenu dijagnozu dijabetesa?

– Prvo što je potrebno da uradite je da prihvatite novi način života – što nikada nije lako u početku. Očuvanje kvaliteta života osoba sa dijabetesom suštinski se zasniva na ulozi pacijenta koji u liječenju učestvuje s dvije trećine, a jednom trećinom ljekari. Pravilan način ishrane podrazumijeva četri do šest manjih obroka (tri glavna i dvije do tri užine). Potrebno je da redovno praktikujete fizičke aktivnosti. Samokontrola je izuzetno važna, kao i uzimanje propisane terapije. Učite o dijabetesu!!! – kaže dr Valentina Kalinić.

---

Savjeti
Prije no što započnete vježbanje treba da se pripremite:

– Uvjek nosite sa sobom neki izvor glukoze u toku vježbanja;

– Uzimajte dovoljno tečnosti;

– Odredite glikemiju prije vježbanja;

– Ako je glikemija > 14mmol/L, nemojte vježbati

– Ako je glikemija < 6 mmol/L, pojedite 15 g ugljenih hidrata