Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska nastaviće dijalog u vezi sa preporukama Venecijanske komisije koje su date na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, zaključeno je na sastanku premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Sastanak je, kako je saopšteno iz Vlade, održanom u kabinetu premijera na mitropolitov zahtjev.

– Vlada želi da uobliči pravni sistem u skladu sa današnjim potrebama Crne Gore kao viševjerskog i multikulturalnog društva. Naša obaveza je da ostavimo ambijent i nasleđe koje neće biti opterećenje generacijama koje dolaze – saopštio je Marković.

U saopštenju piše da je premijer kazao da Vlada iskazuje poštovanje prema pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i njenim vjernicima, i zajednički interes je da se na vjerskim pitanjima i u proceduri ispunjavanja preporuka Venecijanske komisije, postigne najviši stepen konsenzusa.

– Zbog toga sam prihvatio mitropolitovu inicijativu da se sastanemo, kao i njegov zahtjev da se u vezi sa Predlogom zakona, nakon što smo dobili mišljenje Venecijanske komisije, razgovara uz prisustvo pravnih savjetnika koje je angažovala Mitropolija – dodao je Marković.

Sastanku je prisustvovao i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, koji će u nastavku ovog dijaloga predvoditi Vladin stručni tim tokom daljeg rada na ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije.

Podsjetimo, Mitropolija je do sada prikupila ogroman broj potpisa građana kojim se traži povlačenje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti zboh pojednih spornih rješenja u njemu.

​Vlada nije propisala standarde dokazivanja vlasništva nad crkvenom imovinom, ocijenila je ranije Venecijanska komisija (VK) analizom Predloga zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, preporučivši da se jasno odrede ključni standardi dokaza koji treba da se primjenjuju u upravnim i sudskim postupcima kako bi se dokazala imovinska prava. Mišljenje koje su potpisali eksperti iz Moldavije, Belgije i Holandije nije pozitivno, kako je u ranije Vlada tvrdila, već su u njemu pobrojane i pozitivne i negativne strane predloženog teksta.

VK je ocijenila da je „istorijska i činjenična pozadina” odredaba članova 62 i 63 zakona „prilično neodređena i nejasna”, te da su delegaciji VK izložena različita, ponekad kontradiktorna tumačenja.

– Iako je delegaciji objašnjeno da svi dokazi, uključujući pisana dokumenta ili čak i svjedočenja, mogu biti doneseni od strane vjerske zajednice kako bi dokazala vlasništvo u upravnom i sudskom postupku, zakon ne pominje standarde dokazivanja koji se mogu koristiti u okviru tih postupaka. Na primjer, nacrt odredaba ne pominje da li se dugoročno „bona fide” posjedovanje može smatrati dokazom ili se registracija kod katastra kao takva može smatrati početkom dokazivanja. Nacrt odredaba stoga treba da obezbijedi ključne standarde dokaza koji treba da se primjenjuju u upravnim i sudskim postupcima kako bi se dokazala imovinska prava – preporučili su eksperti VK.

Iako su predstavnici vlasti ustvrdili Venecijanskoj komisiji da prenos imovine vjerskih objekata i zemljišta na državu u načelu neće uticati na upotrebu tih objekata od strane vjerske zajednice, u VK ističu da ova garancija ne proizilazi iz nacrta zakona.

– Venecijanska komisija stoga preporučuje da nacrt zakona navede izričito da sama činjenica da je država proglašena vlasnikom neke vjerske imovine neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine – navodi se u mišljenju.

A.O.

---

Velika podrška naroda
​Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije kazao je nedavno u intrevjuu za „Dan“ da se nad Crkvom kao nad stvarnim vlasnikom imovne čini pravno nasilje opasnije od onog revolucionarno-titoističkog poslije 1945. godine. On je istakao da je za povlačenje spornog predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti prikupljeno mnogo više potpisa nego što je potrebno da bi bili dostavljeni Skupštini Crne Gore.

- Prikupljanje još traje. Za nas je najvažnije što su se građani bez ikakvog našeg pritiska, a odolijevajući pritisku od strane vlasti, hrabro i slobodno izjasnili protiv rečenog Predloga. Mi smo u svim dosadašnjim istupima protiv tog opskurnog Predloga zakona imali izuzetnu podršku od naroda. Naš vjerujući narod je svu priču vlasti oko tog zakona pravilno shvatio: kao udar na svetinje, na Pravoslavlje i grobove njegovih otaca, udar na ime, obraz i čast. Nijedna razumna vlast ne dira u te vrijednosti i ta duboka narodna osjećanja, nego ih uvažava sa najvećim pijetetom radi opšteg dobra, mira i napretka - istakao je Joanikije.