Viši sud u Podgorici ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Osnovni sud u Podgorici odlukom sudije Radovana Vlaovića usvojio tužbu Gorana Đurovića, razriješenog člana Savjeta RTCG, u sporu koji je on pokrenuo protiv Skupštine zbog nezakonitog razrješenja. Vijeće Višeg suda, koje je ukinulo presudu, činili su predsjednik Nenad Otašević, kao i Dragiša Baletić i Mirjana Vlahović. Viši sud se pozvao na pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore od 27. juna 2019. o tome da redovni sudovi nijesu nadležni da ispituju zakonitost odluka Skupštine, iako načelni pravni stavovi nijesu izvor prava i za sud nijesu obavezujući.

U Akciji za ljudska prava (HRA) ističu da je Viši sud pritom ignorisao član 14 Zakona o sudovima i već ustanovljenu sudsku praksu Vrhovnog suda da ovakvi sporovi spadaju u sudsku nadležnost i da je osnovni sud nadležan da u njima sudi. Kao primjer navode odluku po tužbi Slavice Striković zbog izbora njenog protivkandidata u Savjet Agencije za elektronske medije, i odluku kojom je poništena odluka Skupštine opštine Rožaje.

– Ignorisan je i stav Ustavnog suda da su u ovoj stvari nadležni redovni sudovi i da je Đurović trebalo da sačeka njihovu odluku prije obraćanja Ustavnom sudu – navode u HRA, dodajući da je 27. marta donijeta odluka kojom je odbačena Đurovićeva ustavna žalba zbog nezakonitog razrješenja članstva u Savjetu RTCG.

U HRA očekuju da Osnovni sud ponovi svoju odluku i Goranu Đuroviću obezbijedi pravo na pravni lijek i pravo na pristup sudu, u skladu sa Zakonom o sudovima i dosadašnjom sudskom praksom, nasuprot spornom načelnom stavu Vrhovnog suda kojim se proizvoljno ograničava pravo na pristup sudu.

– Ističemo da načelni stav Vrhovnog suda i odluka Višeg suda, kojom je prihvaćen, dodatno ukazuju da se u slučaju nezakonitog razrješenja Gorana Đurovića iz Savjeta RTCG radi o nedostatku djelotvornog pravnog lijeka za zaštitu slobode izražavanja i o uskraćivanju prava na pravično suđenje, što je on i predočio u predstavci koju je tom sudu podnio protiv Crne Gore 27. jula 2018. godine – navode u HRA, koja u svim postupcima obezbjeđuje pravnu zaštitu za Gorana Đurovića u saradnji s organizacijom Medijska pravna zaštita iz Londona. Đurovićev advokat je Dalibor Tomović.

Osnovni sud u Podgorici utvrdio je da je Skupština nezakonito razriješila funkcije i člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Vanju Ćalović Marković. Njen advokat Veselin Radulović navodi da najnovija odluka Višeg suda u slučaju Đurovića predstavlja uvertiru kako postupati s drugim nezakoinitim smjenama. On kaže da je načelni pravni stav Vrhovnog suda, odnosno Vesne Medenice u stvari naredba sudovima kako da presuđuju.

– To je naređenje kako da se ne primijene Ustav i zakon i kako da se licima koja vode postupke uskrati osnovno ljudsko pravo na pristup pravdi i sudu. Vidjećemo kako će reagovati osnovni sudovi u ovom i drugim slučajevima, da li će se naći neko od sudija ko ima dovoljno karaktera i profesionalne časti da zauzme stav koji mu nalažu Ustav i zakon i ne primijeni pravni stav koji nije izvor prava. Taj pravni stav Vrhovnog suda suprotan je Ustavu i zakonu – istakao je Radulović.

M.S.

---

Odlučujući ekser u krst totalitarizma
Nezakonito iz Savjeta RTCG razriješen je i Nikola Vukčević, koji je komentarišući pravni stav Vrhovnog suda i odluku Višeg naveo da ovakvim odlukama naše zakonodavne institucije uređuju budućnost i svoje dece, a ne samo njegove i naše djece.

– Ovo govorim kao neko koga je smijenila Skupština, a ko je čak tri puta na sudovima dokazao da nisu bili u pravu. Takođe, evropske institucije su bile jasne i neumoljive o tom pitanju. Nažalost, ovakvim odlukama udaljavamo se od demokratskog svijeta i evropskih vrijednosti, kojima deklarativno težimo, jer se donosi dekret kojim određena grupa nevinih ljudi više neće moći da zaštiti svoja ljudska prava pred sudovima naše države. Ovakvim odlukama, nažalost, približavamo se ozakonjenju totalitarizma – da skupštinska većina bude iznad zakona. Ja lično, kao oštećeno lice, nemam problem s ovom odlukom. Sudovi i javnost su dali svoju riječ o mom slučaju, nemam problem ni sa novcem koji mi je uzet iz džepa, ni sa novcem koji sam dao u sudskom procesu (vjerujući u pravnu državu). Miran sam kao oštećeno lice, ali se bojim da ovom odlukom naš sistem flagrantno zakiva odlučujući ekser u krst našeg totalitarizma i sam sebe najbolje definiše – navodi Vukčević.