Svrha lektire je da korespondira sa vremenom i da djeci probudi ljubav za čitanjem, da bez prisile uzmu knjigu u ruke, kaže za „Dan“
Nikola Petković, redovni profesor na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Hrvatska se zatvorila prema književnostima Jugoslavije, iako se, na nivou razumijevanja, radi o jednom jeziku, a istorijsko-lingvistički možemo govoriti o nijansama jednog policentričnog jezika, smatra Petković.
– Ukoliko razumijemo jedni druge, bez prevodioca, a „nije u nas ušao đavo”, radi se o nečemu što nije trebalo ukidati. Književnost i slova nikada nisu učinili zla nikome („umjetnost–književnost prikazuje svijet kakav bi trebao biti”). Drago mi je da su hrvatski autori zastupljeni u lektiri u Crnoj Gori i žao mi je što nekih vaših savremenih autora nema u hrvatskoj lektiri. Ali, lektira je sama po sebi vrlo odbojno za djecu, jer im se unutar obavezne literature nameću vrlo arhaični tekstovi i to na samom početku, tipa
Ivana Brlić Mažuranić, Ivan Gundulić, Marko Marulić sa „Juditom“... To su sve izvrsna djela, ali ne korespondiraju sa današnjom generacijom, kaže Petković. U Kotoru je predstavio i svoj roman „Put u Gonars“ (o italijanskoj okupaciji Bakra, kada je njegova baka bila internirana u najveći logor na Apeninskom poluostvru), za koji je dobio u književnu nagradu T-portala za 2019. godinu. Dok su hrvatski autori zastupljeni u srednjoškolskom obrazovnom sistemu Crne Gore, crnogorskih autora nema u nastavnim planovima i programima u Hrvatskoj. Devedesetih godina, kada su dobili „jedan okljašteni program“ za lektiru, desilo se da su izbacili slovenske, srpske, crnogorske, makedonske i bosanske autore koji su se do tada učili u hrvatskom školstvu, tako je ostala samo hrvatska književnost i strana književnost, engleska, ruska, norveška, objašnjava nam pisac
Zoran Folić, profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII gimnaziji.
Moderatorka je bila prof.
Višnja Višnjić-Karković, viša stručna saradnica Odjela za kulturu Grada Rijeke. Nikola Petković i Zoran Folić bili su u posjeti i Ministarstvu kulture. Organizator susreta,
Ljubo Radović, sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske izrazio je nadu da ovakvi susreti doprinose unapređenju prijateljskih odnosa između dvaju susjednih naroda.
M.D.Popović
Godine koje dolaze– Mi sad imamo novi „kurikulum“- novi program škole, sa puno izbornih lektira, tako da u svakoj godini učenja u Gimnaziji imate pet obaveznih klasika, a sve ostalo vi kao nastavnik birate sami. Tako će sada biti zanimljivo u godinama koje dolaze. Moj izbor će biti
Danilo Kiš, Maks Friš, Rejmon Karver, neki savremeni hrvatski i regionalni autori,
Miljenko Jergović, Nikola Petković, Nikola Ivica..., kaže Folić koji je upoznao kotorsku publiku sa svojim stvaralaštvom. Između ostalog, tu je bio i roman „Anđeo u ofsajdu“, koji je 2000. godine dobio Nagradu
Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu
Jutarnjeg lista.
)){kind=small}
