Iran je prekršio nuklearni sporazum, Amerika iz njega izašla prije godinu dana, Evropska unija ga brani, a Rusija, čini se, svjesna važnosti dogovora, poziva na poštovanje potpisanog. To su vijesti koje se čuju od kada je sporazum o nuklearnom naoružanju potpisan prije četiri godine. A šta, u stvari, on predviđa, šta je prekršeno, a na poštovanje čega neke od potpisnica pozivaju?

Najgori, grozan, loš dogovor – tim riječima je Donald Tramp okarakterisao sporazum Irana i šest svjetskih sila. Suština sporazuma iz 2015. je da Iran obustavi svoj nuklearni program u zamjenu za smanjenje američkih i međunarodnih ekonomskih sankcija.

– Ovo je užasan jednostrani sporazum koji nikada nije trebalo da bude sklopljen. Nije donio mir, niti će ikada donijeti – rekao je Tramp.

Time je Bijela kuća zvanično saopštila da sporazum ne smatra važećim i da iz njega izlazi.

Evropska unija je branila sporazum.

– Nesavršen posao bolji je nego da nema dogovora – svojevremeno je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel.

I predsjednik Francuske Emanuel Makron se usprotivio napuštanju sporazuma.

– Ne bi trebalo da ga napustimo ukoliko nemamo suštinsku zamjenu – rekao je Makron.

Po ocjeni analitičara, Unija je i na primjeru Irana, u pokušaju da posreduje između Vašingtona i Teherana, pokazala nemoć. Iran nije dugo čekao da iskoristi unilateralni potez SAD.

– Iran je počeo da obogaćuje svoj osiromašeni uranijum i ima preko 300 kilograma tog uranijuma. S druge strane, sankcije prema Iranu su sve jače i jače. To iransko stanovništvo osjeća na svom standardu. Iran glavninu svojih prihoda dobija od izvoza nafte. Sad mu blokiraju izvoz nafte i pitanje je šta Teheran može – kaže Miroslav Lazanski, komentator „Politike”.

Politički analitičar Muhamad Gaderi smatra da je poruka Irana jasna: niti želimo rat sa bilo kim, niti ćemo se predati maltretiranju zapadnih zemalja.

– Jasno je, ako dođe do dijaloga između Irana i Zapada, na bazi obostranog poštovanja, Iran će, kao što je do sada pokazao, biti kooperativan u međunarodnoj areni, a u protivnom se neće povinovati onima koji vrijeđaju ili maltretiraju – rekao je Gaderi.

U najkraćem – trka s vremenom. I dok Iranci pokušavaju da što prije dođu do dovoljne količine obogaćenog uranijuma za proizvodnju atomske bombe, Zapad se trudi da to spriječi.

– Da li će to spriječiti Amerikanci jednostranim bombardovanjem, da li će to spriječiti Izrael svojom vojnom akcijom – to je pitanje međusobnog dogovora. U svakom slučaju, Iran neće stati na programu proizvodnje atomske bombe ukoliko mu Zapad ne skine sankcije jer, jednostavno, nema drugog načina. Iranci su jako dobro vidjeli kako prolaze zemlje koje nemaju atomsko oružje – istakao je Lazanski.

Iako je dogovor daleko, analitičari vjeruju da će se ipak sjesti za pregovarački sto, jer je to jedini razuman izlaz iz ove situacije.

Vašington ne želi rat sa Iranom, ali je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna da zaštiti živote i interese Amerikanaca, izjavio je potpredsjednik SAD Majkl Pens.On je rekao da SAD imaju volju da razgovaraju sa Iranom o nuklearnom programu. Pens je podvukao da Iran ne bi trebalo američku uzdržanost da shvati kao nedostatak američke odlučnosti.

– SAD ne žele rat sa Iranom. Imamo volju da razgovaramo. Imamo volju da slušamo. Međutim, Amerika se neće povući – poručio je Pens.

---

Netanjahu stao ispred F-35 i zaprijetio Iranu
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je zaprijetio Iranu nakon što je Teheran objelodanio da je premašio granicu obogaćivanja uranijuma ustanovljenu sporazumom sa svjetskim silama 2015. godine.

Netanjahu je stao ispred borbenog aviona F-35 tokom obilaska vazduhoplovne baze i rekao da Iran treba da upamti da ovi avioni mogu da dopru do svakog mjesta na Bliskom istoku, „uključujući Iran, i naravno Siriju", prenijela je agencija AP.

On je kritičar nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila i pozvao je Evropu da upostavi nove sankcije zbog najnovijeg kršenja sporazuma. Izraelski premijer stalno ističe da nikada neće dozvoliti Iranu da razvije sposobnost da napravi nuklearnu bombu.


Britanski tanker se sklonio zbog straha 
Naftni tanker kompanije „Britiš petroleum” sklonio se u Persijski zaliv zbog straha da bi Iran mogao da ga zaplijeni kao odmazdu zbog prošlonedjeljne zaplene iranskog broda na Gibraltaru.

Brod „Britanska baština”, koji može da preveze oko milion barela nafte, krenuo je prema iračkom terminalu Basri, ali je onda naglo zaokrenuo, prenosi Blumberg.

– To je psihološka igra u kojoj niko ne želi da bude onaj čije će plovilo biti zaplijenjeno –rekao je direktor energetske savjetodavne kompanije Petromatriks Olivije Džejkob.

Kraljevska mornarica zaplijenila je u četvrtak na Gibraltaru iranski tanker zato što je prevozio naftu za Siriju, kršeći sankcije Evropske unije. Iran je negirao da je tanker bio na putu za Siriju.

Šef iranske diplomatije Muhamed Džavad Zarif poručio je da je Velika Britanija zadržavanjem iranskog tankera prošle nedjelje napravila opasan presedan.