Ovogodišnji dobitnik prestižne književne nagrade „Jelena Balšić” je pjesnik Rajko Petrov Nogo, a Povelju i ikonu Svete Jelene uručio mu je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u Srpskoj književnoj zadruzi u Beogradu. Pokrovitelj nagrade je Mitropolija crnogorsko-primorska, a priznanje se dodjeljuje najuglednijim književnicima i pjesnicima svake druge godine u čast ktitorke Manastira Beška i pjesnikinje, Jelene Balšić. Žiri za dodjelu nagrade odlučivao je u sastavu: Valentina Pitulić, Milo Lompar, Duško Babić, Miroslav Maksimović, Ljubica Petković i Simon Đuretić, sekretar Savjeta književne nagrade. U odluci se navodi da se Nogo u svom književnom stvaralaštvu dotakao motiva koji su duboko ukorijenjeni u arhetipske slojeve srpskog nacionalnog bića.
Na početku skupa govorili su prof. dr Valentina Pitulić i dr Duško Babić, koji su istakli vrijednost djela ovogodišnjeg dobitnika nagrade.
– Pjesnički opus Rajka Petrova Noga, započet prije 50 godina, prolazio je kroz različite mijene i granao se u raznim pravcima u saglasju sa promjenama koje su donosile životne i istorijske okolnosti u kojima su nastajale njegove knjige. Ali, jedna poetička odlika ostala je konstanta njegovog pjevanja – vezivanje za folklornu, mitološku i religioznu tradiciju naroda – kazao je, između ostalog Babić.
Potom je mitropolit Amfilohije govorio o blagovjernoj Jeleni Balšić i dodijelio pjesniku Rajku Petrovu Nogu nagradu – Povelju i ikonu blagovjerne Jelene.
– Ona je pored ostalog bila i književnica, zajedno sa Jefimijom, koja je ostavila svoje književno djelo među prvim ženama u srpskom narodu. One su se bavile poezijom i to je bio povod da se vaspostavi njen spomen i preko ove nagrade posvećene njoj – kazao je, između ostalog, mitropolit Amfilohije, ističući da je ova nagrada dodijeljena pjesniku Nogu za sveukupno književno djelo. Uvijek se uz nagaradu dodjeljuje i ikona, koju slika mati Fotina.
Na kraju, publici se obratio i sam pjesnik Rajko Petrov Nogo i zahvalio mitropolitu na uručenoj nagradi. U besjedi pjesnik je govorio o životu i djelatnosti Jelene Balšić i istakao da Mediteran nije izgubljen sve dok narod ide u crkve i manastire.
– Jelena Balšić, naša Lena... Ko kaže da ispod velikog hrasta trava ne raste? A Jelana Balšić? A despot Stefan? A Olivera? Lazareva djeca su birane mladice nikle iz gorostasnog hrasta. Jelena je bila braniteljka vjere i naroda u zetskoj Svetoj Gori. I ratnica i tihovateljka. Molitva i pjesma tada bjehu jedno. A Jelena je duboko vjerovala. To se vidi u razgovoru sa duhovnikom Nikonom Jerusalimcem. Ona nije pjesnikinja u užem smislu kao Jefimija, čak ni kao Milica Lazereva, a pogotovo ne kao Despot Stefan Lazerević. Ona jeste po djelu i mišljenju pjesnik u širem smislu – kazao je, između ostalog, Rajko Petrov Nogo. On je dodao da je Jelena bila borac i to onaj pravi.
– Vladala je kako se to kaže perom i mačem. Tananoj i lijepoj Jeleni Balšić Zećani su odmila tepali „naša Lena”. Bio sam u tim rajskim perivojima zetske Svete Gore. Male crkve i manastiri kao pečurke izrasli u kamenu jedinstveni su ukras jedinstvenog pejzaža. Malo bi ko kao ja još jednom volio da vidi one perivoje i one obnovljene crkvice, da osjeti šta smo sve imali, pa izgubili i to olako i još jednom da pustim suzu za onom ljepotom Božijom, ali nije još uvijek to izgubljeno, sve dok u onim crkvama i manastirima se poju liturđije ovog svijeta, kao i onoga i dok u crkve dolazi narod, a dolazi – kazao je, između ostalog, Nogo u svom obraćanju.
A.Ć.

---

Živa prošlost naroda
– Vezivanje za živu prošlost naroda, po lako dokučivoj neminovnosti, vodilo je Noga stvaralačkim putevima na kojima je vlastitu objavu i samospoznaju tražio i u hrišćanskoj tradiciji. Religiozni sloj njegovog pjesništva zahtijeva posebno, pažljivo ispitivanje koje se u našoj kritici još uvijek nije desilo. Žiri nagrade „Jelena Balšić” tu stranu njegovog pjevanja prepoznao je kao jednu od njenih najvažnijih odlika i kao prostor iz kojeg su došle njene najviše vrijednosti. Ovdje ukazujemo na nekoliko aspekata vezanih za religioznu podlogu Nogove poetike – kazao je, između ostalog, Duško Babić.