Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odbacila je prijavu MANS-a protiv šefa države i DPS-a Mila Đukanovića jer je prikrio prihod po osnovu poklona od vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića od najmanje 22.763 eura za troškove boravka u Sen Tropeu polovinom 2010. godine, tvrdeći da nije nadležna za predmete od prije 2010. godine. Takva odluka donijeta je iako je Upravni sud u jednom od ranijih predmeta presudio da ASK ima nadležnost za predmete i u periodu prije 2016. godine. Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac rekao je da ASK i njen direktor Sreten Radonjić nastavljaju da krše zakon i propise u pokušajima da zaštite lik i djelo šefa DPS-a. O tome, kako je rekao, svjedoči najnovije rješenje ASK-a kojim se odbija prijava MANS-a protiv Đukanovića, Branimira Gvozdenovića i Gorana Sita Rakočevića.

– Ponovno pozivanje na nenadležnost za kršenja zakona prije 2016. godine postalo je jedini odgovor ove institucije na očigledno kršenje zakona najviših državnih funkcionera. Sasvim je očigledno da Radonjić ne želi da svoj posao radi u skladu sa zakonom, te da je ovakvo stanje potpuno neodrživo ako želimo konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. U vezi s tim u potpunosti je neprihvatljiva praksa koju Radonjić želi da ozvaniči, a po kojoj su javnim funkcionerima svi „grijesi” prije 2016. godine oprošteni – ukazao je Milovac.

On je naveo da je nevjerovatno i veoma opasno što Radonjić, čak i nakon sudske odluke u kojoj je u jednom od ranijih predmeta presuđeno da ASK ima nadležnost i za predmete prije 2016. godine, i dalje nastavlja sa „pranjem biografija” crnogorskih državnih funkcionera.

Povodom inicijative MANS-a, ASK navodi da su 20. marta 2019. godine utvrdili da ne postoje elementi za pokretanje postupka. MANS je tvrdio da Đukanović nije naveo prihod ostvaren po osnovu poklona od predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića u iznosu od najmanje 22.763 eura za troškove puta i boravka u Sen Tropeu, u Francuskoj, od 26. juna do 29. juna 2010. godine.

U odgovoru ASK-a navodi se da MANS pokušava da napravi pravnu konstrukciju i da „pravno mrtvi” Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je tada bio na snazi, sada u martu 2019. godine, „pravno oživi”, te da hoće da pojedine odredbe sada pravno nepostojećeg zakona o sprečavanju sukoba interesa nekako uklopi ili upakuje u važeći Zakon o sprečavanju korupcije.

– Na taj način neke odredbe nekadašnjeg zakona „dopisuje” odredbama sada važećeg zakona kojom konstrukcijom „stvara” neki virtuelni nepostojeći treći zakon. Takav pravni rezon podnosioca zahtjeva prevashodno je u direktnoj suprotnosti sa ustavnim načelom zabrane povratnog dejstva iz člana 147 Ustava, koji propisuje da zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo, sa izuzetkom da pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno (retroaktivno) dejstvo – navedeno je u odgovoru ASK-a, koji je potpisao pomoćnik direktora Savo Milašinović.

Kako se tvrdi, imajući u vidu zabranu povratnog dejstva zakona, uz odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija ukazuje da odredbe na koje se podnosilac zahtjeva poziva, utvrđuje se da u konkretnom slučaju nema osnova za pokretanje postupka.

M.V.

---

Tvrde da je zakon prestao da važi
Argumentacija ASK-a da odbije prijavu protiv Đukanovića sadrži obrazloženje da podnosilac zahtjeva kombinuje odredbe važećeg zakona kojim je uređena još jedna pravna oblast (sprečavanje korupcije) sa sada nepostojećim zakonom kojim je uređivano sprečavanja konflikta interesa.

– Prava o vremenskom važenju zakona kada novi zakon zamjenjuje stari obično se rješavaju odredbama novog zakona koje se nazivaju prelazne odredbe. Kada je prelaznim i završnim odredbama propisano, kao što je to slučaj iz člana 115 Zakona o sprečavanju korupcije da Zakon o sprečavanju sukoba interesa prestaje da važi, time se sprečava vođenje postupka i rješavanje po zakonu koji je prestao da važi – tvrde u ASK-u.