Sjevernoatlantstki savjet povodom, kako navode, petogodišnjice aneksije Krima od strane Rusije, u saopštenju ocjenjuje da je u pitanju kršenje međunarodnog prava.

Navodi se i da je to veliki izazov za evroatlantsku sigurnost.

– Snažno osuđujemo ovaj čin koji ne priznajemo, niti ćemo ga priznati. Pozivamo Rusiju da Ukrajini vrati kontrolu nad Krimom – stoji u saopštenju Sjevernoatlantskog savjeta.

NATO članice su potvrdile svoju punu posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine „unutar međunarodno priznatih granica i teritorijalnih voda“.

Krim je teritorija Ukrajine, navodi se u saopštenju.

Sjevernoatlantstki savjet je izrazio i duboku zabrinutost zbog kršenja ljudskih prva koje „de fakto ruske vlasti na ilegalno prisvojenom Krimu, sprovode protiv Ukrajinaca, Krimskih Tatara i pripadnika lokalnih zajednica“.

– NATO poziva Rusiju da odmah prekine sa svim oblicima nasilja i zloupotreba na nelegalno prisvojenom Krimu, da pusti ukrajinske političke zatvorenike i taoce i dozvoli međunarodnim posmatračkim organizacijama pristup Krimu – poruka je Sjevernoatlantskog savjeta.

U saopštenu povodom petogodišnjice aneksije Krima NATO osuđuje Rusiju i zbog jačanja vojnih kapaciteta na Krimu.

Ukazuje se da takve akcije vode daljoj militarizaciji regiona Crnog mora.

Sjevernoatlanstski savjet ponavlja i osudu „neopravdanog korišćenja vojne sile protiv ukrajinske mornarice u Azovskom moru i Kerčkom zalivu“.

– U skladu sa Rezolucijiom UN od 17. decembra 2018. pozivamo Rusiju da bezuslovno oslobodi ukrajinske mornare, vrati brodove i povinuje se međunarodnim obavezama u cilju obezbjeđivanja slobodne plovidbe i neometanog pristupa ukrajinskim lukama u Azovskom moru – navode u NATO.

Sjevernoatlantski savjet zaključuje da se odnosi sa Rusijom ne mogu vratiti „u normalu“ sve dok ne dođe do jasne i konstruktivne promjene ruskih akcija koje bi, navodi NATO, pokazale usklađenost sa međunarodnim zakonom, obavezama i odgovornostima.

Povratak Krima u sastav Rusije je istorijski događaj, ne samo za Rusiju već i šire, a vrijeme je potvrdilo ispravnost te odluke, kaže ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin.

U intervjuu za Sputnjik povodom petogodišnjice vraćanja poluostrva u okrilje Rusije, Čepurin opisuje šta je sve urađeno od tada i kakvi su planovi za budućnost, kao i perspektive ekonomske saradnje Krima i Srbije. On istovremeno odbacuje ocjene koje se mogu čuti na Zapadu da je Rusija pripajanjem Krima prekršila međunarodno pravo.

– Dobro je poznato ko svuda i uvijek stvarno krši međunarodno pravo i čak ni ne pokušava da se pravda za to kršenje, počev od dobro poznatih događaja u Jugoslaviji pa nadalje. Da nije Krima, bilo bi nekih drugih razloga za takve tvrdnje. Željeli su da sačuvaju dominaciju, da isisavaju sokove – pošto je zgodno biti u poziciji gazde. Bio im je potreban povod. Tada se dogodio državni prevrat u Ukrajini. Upravo je zato Krim donio odluku da se vrati u sastav Ruske Federacije.

---

I Francuzi znaju da je to dio Rusije
Vidimo posledice tog prevrata, u šta se ta zemlja pretvorila. Krim je tu sudbinu izbjegao. A ništa se nije desilo tek tako – parametri su već bili zadati, znali su put kojim treba da idu i samo su tražili mogućnost za akciju protiv Rusije. Ali to im ide sve teže jer se Rusija adaptirala na sankcije – svaka zemlja misli o svojim nacionalnim interesima. Svijet se brzo mijenja, i nadamo se da će se te promjene odvijati u interesu i Srbije, i Rusije, kaže Čepurin dodajući i u Francuskoj ako pitate čiji je Krim, 90 odsto ljudi će vam reći da je ruski, zato što je tako bilo kroz istoriju. Krim je uvijek bio dio ruske države.

To se tiče i flote, jer se glavni dio flote nalazio upravo u Krimu, ali i odnosa vrhovne vlasti: poslednji izgrađeni dvorac imperatora Nikolaja Drugog izgrađen je upravo na Krimu.


Putin pustio u rad termoelektrane
Predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuo je rad u punom kapacitetu termoelektrana „Balaklava“ i „Tavričeska“ na Krimu.

Zvaničnoj ceremoniji puštanja u rad novih energetskih blokova prisustvovali su i potpredsjednik Vlade Dmitrij Kozak, ministar energetike Rusije Aleksandar Novak, premijer Krima Sergej Aksjonov i generalni direktor „Rosteha“ Sergej Čemezov.

– Danas je ukupna potrošnja električne energije na Krimu blizu 1.000–1.100 megavata. S obzirom na uvođenje novih objekata, ukupni energetski resurs Krima i Sevastopolja će biti oko 2.070 megavata. Ovaj obim će biti dovoljan ne samo da pokriju svoje potrebe, uzimajući u obzir planove za razvoj Krimskog poluostrva, već i, ukoliko bude potrebno, izvoz u susedne regione, rekao je Putin.

Predsjednik je podsjetio da je 2014. godine sopstvena proizvodnja na Krimskom poluostrvu iznosila 160 megavata.