Predsjednica Sindikata samostalnog zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je za „Dan“ da direktori zdravstvenih ustanova krše granski kolektivni ugovor i isplaćuju im se veće zarade nego što je propisano koeficijentima zarada. Krivokapić ističe da očekuju da će se nakon usvajanja predloženog Zakona o radu izvršiti korekcija granskog kolekivnog ugovora u zdravstvenom sistemu, kako bi se izjednačile plate ljekara sa zaradama u javnom sektoru. Prema ranijim podacima Sindikata doktora medicine, direktori javnih zdravstvenih ustanova imaju i po četiri puta veću platu od ljekara. Prema njihovom istraživanju iz prošle godine, najveću platu ima prvi čovjek Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i to 3.346 eura, dok najmanje zarađuje direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik Gordana Reljić – 880 eura. Direktor rožajskog Doma zdralja Hajran Kalač ima zaradu 2.395 eura.

– Nadamo se da će biti vraćen ugled našoj profesiji i da ćemo uspjeti da povećamo plate ljekarima i medicinskom osoblju. Kada se donosio koeficijent zarada direktorima bolnica, domova zdravlja i Kliničkog centra, tada je rečeno da će to biti njihova maksimalna plata na mjesečnom nivou, da će obavljati samo menadžersku funkciju, da neće dežurati, raditi pripravnosti i dobijati druge dodatke na platu. Imamo situaciju da se to ne poštuje i da se dogodilo da primaju platu i razne dodatke za dežurstva, prekovremeni rad. Onda imamo dohotke mnogo veće nego što imaju ljekari. Meni ne smeta što imaju velik koeficijnet jer se radi o odgovornoj funkciji, koja podrazumijeva da su izloženi kritikama, provjeri rada ustanove. Dogovor oko koeficijenta složenosti za plate direktora je bio jedno, a u praksi imamo da je to njima startni dio zarade i primaju mnogo veće plate. Nadam se da ćemo mijenjati i koefijente za direktore. Bilo je govora da funkcija direktora zdravstevnih ustanova bude dio Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Oni bi imali fiksni koeficijent kao i sada, ali imamo direktore specijaliste, hirurge koji su nstavili da rade u struci. Postavlja se pitanje da li direktor bolnice treba da radi i kao ljekar i da li može da obalja kvalitetno oba zadatka – ističe Krivokapić.

Krivokapić navodi da će tražiti uvećanje koefijenta složenosti za rad, a onda i uvećanje plata.

– Morećemo ponovo da potpišemo granski kolektivni ugovor i da budu plate supspecijalistima obračunate koeficijentom 18, specijalistima 16 i doktorima medicine 14, odnosno očekujemo povećanje od 200 eura. Tražićemo i da nam se regulišu stavke u kolektivnom ugovoru koje do sada nijesu bile obavezujuće. To je Ministarstvo zdravlja shvatilo kao da nijesu u obavezi, pa smo imali da su neke zdravstvene ustanove isplaćivale jubilarne nagrade, a druge nijesu. Neki za to nijesu imali novca u budžetu. Imamo problem da se do 15 odsto zarade može isplaćivati stimulacija, a to se ne primjenjuje u praksi. Zahtijevaćemo da to bude obaveza – navodi Krivokapić.

D.B.

---

Traže zimnicu kao stimulans za rad
Krivokapić naglašava da Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, nije odgovorilo na njihov predlog da se plate ljekrima povećavaju u djelovima na svakih pola godine.

– Nijesmo naišli na razumijevanje. Sada se stvara mogućnost da na osnovu granskog kolektivnog ugovora korigujemo koeficijente zarade. Kada se usvoji Zakon o radu, mi smo u obavezi tri mjesece nakon toga da ga izmijenimo i usaglasimo, što je propisano. Određene ustanove su imale svoje specijalizante koje su slali na usavršavanje i koje su bile u obavezi da planiraju sredstva za tu namjenu, dok neki to nijesu radili i tražili su naknadno sredstva i dodatno opterećivali budžet same ustanove. Tražićemo i obavezujuće primanje zimnice kao nagradu za rad u zdravstvenom sistemu – poručuje Krivokapić.