Tokom 2019. godine Poreska uprava (PU) će Privrednom sudu podnijeti oko hiljadu predloga za uvođenje stečaja u kompanijama kojima je ukinuto rješenje o reprogramu plaćanja poreskog duga, najavio je u intervjuu za „Dan” direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša i dodao da će samo u januaru Privrednom sudu predati 400 predloga.
– Imajući u vidu činjenicu da jedan broj obveznika kasni s izmirivanjem reprogramiranih i tekućih obaveza dosad smo donijeli preko 1.200 rješenja kojima se ukidaju rješenja o reprogramu, i to kod poreskih obveznika koji nijesu poštovali odredbe gore navedenog propisa, od čega se preko 50 odnosi na obveznike sa Crne liste. Ukupna potraživanja obveznika kod kojih su ukinuta rješenja iznose 41,96 miliona, pri čemu je osnovni dug 36,3 miliona, a kamata 5,7 miliona. S obzirom na to da je ukidanjem rješenja o reprogramu ovim poreskim obveznicima dospio ukupan dug, to se prema njima u kontinuitetu preduzimaju sve dostupne mjere prinudne naplate, a krajnja mjera predviđena planom za upravljanje poreskim dugom je predlaganje stečajnog postupka nakon što se iscrpe svi ostali mehanizmi naplate. Do sada smo podnijeli predloge za otvaranje stečaja kod 42 poreska obveznika, a ovu aktivnost planiramo da intenziviramo već u januaru 2019. godine, kada će Privrednom sudu biti predato preko 400 predloga.
Kao što sam već naveo, mehanizam predlaganja stečaja koristićemo sistemski i neselektivno kao krajnju mjeru u lancu mjera za obezbjeđenje poreskih potraživanja, a imajući u vidu kada obveznicima kojima su ukinuta rješenja o reprogramu dospijeva cjelokupan dug očekuje se da će u prvom kvartalu 2019. godine na inicijativu Poreske uprave stečaj biti otvoren u oko 1.000 preduzeća – izjavio je Mugoša.
• Poreska uprava je sada samostalni organ. Šta će se promijeniti u njenom funkcionisanju nakon usvajanja Zakona o državnoj upravi? Hoćete li biti samostalni ili samostalniji u odlučivanju i da li ćete odgovarati Ministarstvu finansija ili direktno Vladi?
Imajući u vidu da u skladu sa izmjenama koje su stupile na snagu od 1. januara 2019. godine Zakon o državnoj upravi ne razlikuje organe u sastavu i samostalne organe, već se uprave osnivaju kao samostalni organi za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima, to je i Poreska uprava shodno ovim propisom samostalan organ.
Ova novost donosi značajne promjene u funkcionisanju naše institucije, kako u organizacionom, tako i logističkom smislu, ali primarno u stepenu autonomije u donošenju odluka, a samim tim i stepenu odgovornosti koje isto donosi.
Poreska uprava će u skladu sa odredbama gore navedenog propisa direktno odgovorati Vladi Crne Gore, ali će Ministarstvo finansija zadržati koordinacionu ulogu vezanu za sprovođenje poreskih propisa i rad Poreske uprave, imajući u vidu da ono i kreira poresku politiku. Takođe, imajući u vidu dugogodišnju blisku i uspješnu saradnju koje smo imali sa Ministarstvom finansija kao organ u njegovom sastavu, smatram da se nove organizacione izmjene neće negativno odraziti na naše zajedničke aktivnosti, već suprotno, da će doprinijeti efikasnijem radu cijelog resora upravljanja javnim finansijama.
• Koliko po poslednjim podacima iznosi poreski dug i kakva je njegova struktura? Koliko je nenaplativo, koliko se smanjio u odnosu na prošlu godinu?
Prema analizi izvršenoj krajem novembra ukupni dospjeli poreski dug iznosi 420,2 miliona. S obzirom na to da je na kraju 2015. godine dospjeli poreski dug iznosio 587,7 miliona, to je on u protekle tri godine smanjen za preko 167 miliona eura. Smanjenje dospjelog poreskog duga rezultat je brojnih aktivnosti, poput naplate obaveza kroz reprogram, pomjeranja roka dospijeća reprogramiranih obaveza u zavisnosti od vremenskog roka na koji su iste reprogramirane, isknjižavanja obaveza preduzeća kod kojih je stečaj okončan likvidacijom, te preduzimanja mjera i mehanizama prinudne naplate predviđenih planom za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate.
Kada je u pitanju struktura dospjelog poreskog duga, najveći dio dospjelih neizmirenih obaveza odnosi se na obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, i to više od 40 procenata. Međutim, važno je pomenuti da je po ovom osnovu u proteklih godinu dana zabilježeno smanjenje dospjelog poreskog duga za preko 12,5 miliona eura, a u odnosu na protekle tri godine za čak 150 miliona eura, što ukazuje da napori Poreske uprave i ostalih službi da se unaprijedi poreska disciplina na tržištu rada postepeno daju rezultate.
U strukturi poreskog duga 117 miliona eura odnosi se ukupne dospjele obaveze po osnovu PDV-a, a iste su tokom tri godine smanjene za 18 miliona eura. Smanjenje nivoa dospjelih obaveza bilježimo i kod svih ostalih vrsta obaveza, uključujući porez na dobit i koncesione naknade.
• Koliko je do sada naplaćeno poreskog duga od firmi koje su potpisale reprogram?
Od početka primjene reprograma ukupno je naplaćeno 44,9 miliona eura duga, a u ovom momentu stopa naplate reprogramiranih obaveza iznosi 73,55 odsto. Od navedenog iznosa u 2017. godini naplaćeno je 24,25 miliona, a u 2018. godini 20,6 miliona.
Podsjetiću da smo shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja reprogram poreskog potraživanja odobrili za 6.857 poreskih obveznika, sa iznosom osnovnog duga od 160,9 miliona i iznosom kamate od 23,75 miliona, što znači da smo tokom godinu i po dana već uspjeli da naplatimo četvrtinu reprogramiranih obaveza.
D. MILAČIĆ

---

Naplata preko milijardu eura
• Koliko je u ovoj godini naplaćeno poreza?
Na dan 27. decembar od početka 2018. godine ostvarena je ukupna bruto naplata od 1.079 milijardi eura. U ovom momentu rezultat iz istog perioda 2017. godine premašili smo za 133 miliona eura, dok je i plan naplate za cijelu 2018. godinu već sada premašen za 65 miliona eura. Naglašavam da je do okončanja budžetske godine ostalo još nekoliko dana, ključnih za uplate obaveza od strane poreskih obveznika, te očekujem da će plan naplate za ovu godinu biti premašen za oko 60 miliona eura, pri čemu treba imati u vidu da je tokom 2018. godine dva puta vršen rebalans budžeta, kojim je plan naplate Poreske uprave uvećan za 12 miliona eura.
Kada je u pitanju struktura ostvarenja, rast je zabilježen kod svake pojedinačne vrste prihoda, a posebno su značajni prihodi od poreza na dodatu vrijednost i poreza i doprinosa na zarade zaposlenih. Moram pomenuti i prihode od poreza na dobit koji, uprkos činjenici da se poreska stopa nije mijenjala već godinama, bilježe rast od skoro 20 miliona eura.
Dakle, ako imamo u vidu da se u Crnoj Gori, s izuzetkom poreza na dodatu vrijednost, već godinama nije dolazilo do izmjena poreskih stopa, podaci o ostvarenoj naplati jesu indikator dobrog učinka Poreske uprave, ali i pokazatelj da u crnogorskoj ekonomiji postoji veliki fiskalni potencijal i da se, uz podsticanje dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa i efikasnu kontrolu i mjerama prinudne naplate, mogu ostvariti zaista impresivni rezultati naplate prihoda.


Uskoro novi pravilnik
• Šta je PU dobila, a šta izgubila` usvajanjem pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta?
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva finansija, koji obuhvata i Poresku upravu, a koji je usvojen krajem 2017. godine donio je mnoge izmjene u organizaciji Poreske uprava, a svaka je planirana i osmišljena uz prethodnu detaljnu analizu. Tako je novim pravilnikom bez povećanja broja radnih mjesta formirano 11 novih organizacionih jedinica na centralnom i regionalnom nivou, u cilju efikasnijeg funkcionisanja Poreske uprave, kao što su Sektor za VPO, Odjeljenja za upravljanje rizicima, planiranje i izmještanje i internu kontrolu, Područna jedinica Kotor i sl.
Imajući u vidu da će po stupanju na snagu Zakona o državnoj upravi biti neophodna izrada pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Poreske uprave kao samostalnog organa, to nam isto pruža jedinstvenu mogućnost da organizaciju Poreske uprave dodatno unaprijedimo, na osnovu iskustava iz svakodnevne prakse i rezultata rada svake organizacione cjeline i svakog radnog mjesta pojedinačno, a posebno cijeneći činjenicu da gore navedeni propis ide pod ruku sa planom optimizacije radnih mjesta u državnoj upravi koje je donijelo ministarstvo javne uprave.