Francuski predsjednik Emanuel Makron obavezao se sinoć u obraćanju javnosti da će smanjiti poreze penzionerima i povećati minimalna primanja u januaru 2019. Sa druge strane, odbio je da vrati porez za bogate.
Poručio da vjeruje da može da nađe rješenje za trenutne probleme u Francuskoj. Istakao je da za proteklih 18 mjeseci nije mogao da ispravi četrdestogodišnje slabosti francuskog društva.
Rekao je da će porez na socijalnu zaštitu za penzionere koji primaju manje od dvije hiljade eura biti ukinut u januaru 2019. i povećati minimalna primanja za 100 eura.
Makron je dodao da je svjestan da je nešto od onoga što je govorio povrijedilo ljude i da je bijes naroda dubok i opravdan.
Sa druge strane, osudio je nasilje tokom protesta „žutih prsluka”, a koje je, kaže, duboko uzdrmalo zemlju, prenose mediji.
– Za to nasilje neće biti nikakve milosti. Svi smo vidjeli kakvu igru igraju oportunisti koji su iskoristili iskren gnev – rekao je Makron, ukazavši da nikakav bijes ne opravdava napade na policajca, žandarma, uništavanje prodavnica i javnih zgrada.
Kako je istakao, „kada se nasilje razulari, sloboda prestaje. Zato sada mir i red moraju da zavladaju u Republici, jer se ništa trajno neće izgraditi sve dok postoji strah”.
Francuski predsjednik je rekao da neće ponovo uvoditi porez za bogate i da će se boriti sa poreskim prevarama.
Četiri vikenda antivladinih demonstracija u Francuskoj obilježili su sukobi sa policijom. Demonstranti su u više francuskih gradova ukuljučujući i Pariz palili automobile bacali baklje i uništavali izloge prodavnica.
Protest „žutih prsluka” izbio je zbog najava vlasti da će povećati takse na gorivo.
Ranije juče desetine osoba izvedeno je juče pred francuski sud po hitnom postupku, nakon hapšenja u subotu tokom protesta „žutih prsluka“ u Parizu, a izrečene su i prve presude – većinom zatvorske kazne u trajanju od nekoliko mjeseci, ali i novčane kazne, prenose francuski mediji.
Pretežno je riječ o mladima koji su nezaposleni ili imaju niska primanja, a često su već bili krivično gonjeni zbog članstva u određenim grupama s ciljem uništavanja ili nasilja i gađanja snaga reda projektilima.
Prvom osuđeniku Gzavijeu (26) sud je izrekao kaznu od dva mjeseca strogog zatvora, prenosi „Figaro“.
Gzavije tvrdi da je „samo bacio mali kamen“ i da sada žali zbog svog postupka koji, kako je rekao, kalja kredibilitet „plemenitog pokreta žutih prsluka“.
Valanten (22) je priznao da je bacio suzavac na snage reda kako ga ne bi „uhvatile za vrat“, ali navodi da „nije razmišljao“ i da je „učinio nešto nerazborito“. On je osuđen na novčanu kaznu od 1.200 eura.
S druge strane, neimenovani mladić, koji je iz Normandije došao u Pariz da „protestuje“ i uhapšen na Jelisejskim poljima, juče je pušten, a prethodno je optužen zbog nošenja papirne maske i poruke koju je poslao prijateljici, a u kojoj kaže da „možda ima želju da razbija“.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron je održao sastanak s predstavnicima sindikata u cilju pronalaska rješenja za krizu koju su izazvali „žuti prsluci”.
Sastanku sa čelnicima sindikata radnika i državnih službenika, koji je trajao skoro 4 sata, prisustvovali su premijer Eduard Filipe, državni ministri, predsjedavajući državnog parlamenta Ričard Feran i predsjednik Senata Žerar Laršer.
Generalni sekretar Francuske demokratske konfederacije rada (CFDT) Loren Berger je nakon sastanka kazao da se zemlja nalazi u ozbiljnoj krizi, dodajući da se što prije mora pronaći adekvatno rješenje.
Predsjednik Francuskog udruženja poslodavaca (MEDEF) Džefri Rou de Beziu je istakao da je veoma važno smanjiti poreze u cilju pronalaska rješenja.
Generalni sekretar Sindikata radnika Iv Vejrier je istakao da ih je Makron pažljivo saslušao, napominjući da rezultate sastanka očekuje kada se predsjednik obrati javnosti.
Ministarka rada Muriel Penikud je izjavila da će predsjednik Makron dati važne izjave kojima će umiriti nezadovoljstvo „žutih prsluka”.
Protestima održanim u subotu u Francuskoj prisustvovalo je 136.000 ljudi, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova te zemlje. U saopštenju se navodi kako je u neredima do kojih je došlo tokom protesta, koje su organizovali „žuti prsluci“, privedeno 1.220 osoba.
„Žuti prsluci”, uprkos pozivima vlasti na otkazivanje demonstracija i saopštenja da je suspendovana odluka o povećanju cijena goriva, nastavljaju organizovati proteste širom zemlje, prvenstveno u Parizu, koji su usmjereni protiv ekonomskih i političkih politika francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njegove administracije.
Ranije je saopšteno da je planirano povećanje cijena goriva, što je bio povod za organizovanje protesta, prolongirano za 2019, ali demonstranti smatraju kako to nije dovoljno, te su najavili nove proteste.
Privreda u Francuskoj broji gubitke u milijardama.
Demonstranti, poznatiji kao „žuti prsluci”, izašli su na ulice velikih francuskih gradova, a u okršaju sa policijom snimljeni su kako traže ostavku francuskog predsjednika.
Makron je bio neuobičajeno tih nakon žestokih protesta protiv njegove politike, a zbog pritiska je bio prisiljen da odustane od poreza na gorivo, čija je najava zapalila proteste. Odustajanje od poreza koji će, kako ističu protivnici, povećati ionako prevelike troškove života, nije umirilo demonstrante. „Žuti prsluci” sada traže smanjenje poreza, veću minimalnu platu i veće penzije i ističu da neće odustati.

Loša politika

Dilema sa kojom se sada Makron suočava trebalo bi da bude upozorenje svima da „zelena politika“ ne može da se odvoji od pitanja kao što su nejednakost i socijalna pravda, ali postoji rizik da će svijet iz situacije u Francuskoj naučiti pogrešne lekcije, i to u trenutku kada se širom Evrope vodi rasprava o tome kako stvoriti ekonomiju bez velike proizvodnje štetnih gasova.
Razlog zašto je Makronova politika propala nije, međutim, zbog toga što je trebalo da oporezuje fosilna goriva, već zato što je loša regresivna politika koja je najjače pogodila najsiromašnije.
Ona je u kontrastu sa, na primjer, britanskom politikom, koja je pažljivo sprovedena tako da se umanji pritisak na domaćinstva. Britanski pristup je doveo do velikog smanjenja emisije gasova.
Desetine drugih zemalja su uspješno uvele napredne poreze, a da pritom nisu naišle na veliki otpor u narodu.
Makron bi, da je obratio pažnju, primijetio da najefikasnija klimatska politika ne podrazumijeva oporezivanje siromašnih, već se ona, naprotiv, tiče ulaganja u zelene alternative, dok zakonodavstvo istovremeno treba da spriječi najgore zagađivače da nepotrebno koriste zastarele, prljave tehnologije.
Da je Makron slušao svoj narod, odabrao bi naprednije, popularnije i na kraju efikasnije načine da se bori protiv zagađenja.