Osobe koje su gojazne, a žele da relativno brzo i na lak način izgube višak kilograma, posljednjih godina sve češće pribjegavaju ketogenoj dijeti, odnosno specifičnom režimu ishrane koji daje željene rezultate. Osnov ovakvog načina ishrane je isključivanje namirnica bogatih ugljenim hidratima koji se u našem tijelu razgrađuju u jednostavne šećere tokom varenja i tako onemogućavaju gubitak kilograma, kao i isključivanje šećera koji se danas nalazi u gotovo svim industrijskim proizvodima, pa čak i tamo gdje nikada ne bismo ni pomislili – u kečapu, supama iz kesice, salamama i parizeru, paštetama, slanim grickalicama...
O principima ketogene dijete za „Dan“ govori nutricionista-dijetetičar Jasna Vujičić.
-Ketogena ili keto dijeta je poseban vid ishrane koji predviđa konzumiranje hrane bogate mastima i proteinima, dok je količina ugljenih hidrata izrazito niska – kaže nutricionista Vujičić. - Ova dijeta ima dosta sličnosti sa LCHF ishranom u pogledu restriktivnosti ugljenih hidrata, ali i sa drugim kliničkim dijetama poput Atkinskonove.Keto dijeta se obično koristi kao dijetetski režim kod djece oboljele od epilepsije. Kod ketogene dijete tijelo biva primorano da koristi masti umjesto ugljenih hidrata. Dalje, ukoliko se u ishrani koristi malo ugljenih hidrata, jetra pretvara masti u masne kiseline i ketone. Povišen nivo ketonskih tijela u krvi je stanje poznato kao ketoza, što dovodi do smanjenja učestalosti epileptičnih napada. U poslednjih devet decenija rađena su brojna klinička ispitivanja i studije; pa ipak, primjena ketogene ishrane i dalje je u fazi istraživanja. Kada se počne sa ketogenom dijetom organizam se prilagođava kako bi efikasnije koristio energiju skladištenu u masnim ćelijama. Iako je ketoza stanje koje čini pozitivnu stranu kod oboljelih od epilepsije, ona ne mora biti stroga. Zato je poželjno voditi dnevnik ishrane kako bi vidjeli koliko uzimate ugljenih hidrata i u kojim namirnicama.
Koje namirnice bi trebalo jesti u okviru keto dijete?
-Osobe koje žele da se pridržavaju ovog režima ishrane trebalo bi, za početak, da ograniče konzumiranje ugljenih hidrata na pet odsto dnevno. Keto dijeta podrazumijeva upotrebu masti i ulja, bjelančevina, povrća, mliječnih proizvoda, kao i jezgrastog voća i sjemenki. Kada je riječ o mastima i uljima, pokušajte da konzumirate namirnice iz prirodnih izvora kao što su meso i orašasti plodovi. Možete da dodate zasićene i mononenasićene masti poput kokosovog ulja, maslaca i maslinovog ulja. Ukoliko ste u prilici, jedite organsko meso i prerađevine.Naime, meso i većina prerađevina ne sadrži dodati šećer, tako da ih možete konzumirati u umjerenim količinama. Zapamtite da previše proteina za ketogenu ishranu nije dobra stvar! Kada je riječ o izboru povrća, pratite sezonu i jedite povrće koje je u tom trenutku dostupno,mada nećete pogriješiti ni ako se odlučite za smrznuto povrće. Najbolje je da odaberete povrće koje raste iznad zemlje, jer većina korijenastog povrća (šargarepa, cvekla) sadrži dosta šećera. Takođe, većina mliječnih proizvoda je prihvatljiva, ali obavezno kupujte punomasne mliječne proizvode; primjera radi, masniji sirevi obično imaju manje ugljenih hidrata. Ukoliko jezgrasto voće i sjemenke jedete u umjerenim količinama, oni će hrani obezbijediti fantastičnu teksturu. Kada je riječ o pićima, najbolje je da pijete običnu vodu,a ukoliko je potrebno možete je začiniti stevijom i/ili sokom od limuna.
Koje namirnice nisu preporučljive u okviru ovog režima ishrane?
-Namirnice koje bi trebalo izbjegavati su one koje sadrže ugljene hidrate. Isključite sokove, slatkiše, čokolade i sladoled, jer su puni šećera, a šećer bi na ovom režimu ishrane trebalo izbjegavati po svaku cijenu. Bilo koji proizvod pšenice (hljeb ili peciva), tjestenine, musli, druge žitarice, kolači, peciva, pirinač, kukuruz i pivo trebalo bi isključiti; ovo podrazumijeva i cijela zrna poput pšenice, ovsa, raži, ječma, heljde i kinoe. Izbjegavajte skrobno povrće (krompir), a budite oprezni sa korijenastim povrćem. Od voća, isključite jabuke, pomorandže, banane i drugo voće koje ima velike plodove, jer sadrži dosta šećera, a umjereno konzumirajte bobičasto voće. Dalje, izbjegavajte margarin jer sadrži hidrogenizovane masti koje su loše za naš organizam, kao i hranu sa niskim sadržajem masti, jer su ovi proizvodi mnogo bogatiji ugljenim hidratima i šećerima nego mastima. Kada je riječ o industrijskoj hrani, neke prerađene namirnice su prihvatljive, ali mnoge nisu, pa zato uvijek pročitajte sastojke iz deklaracije.
Snežana Moldovan

Sličnosti i razlike među dijetama

Osobama koje imaju povišen nivo šećera u krvi ljekari i nutricionisti često savjetuju da isprobaju LCHF režim ishrane. Prednost ovog nutricionističkog režima je unošenje manje ugljenih hidrata, zbog čega je organizmu lakše da postigne stabilan nivo šećera u krvi. U okviru LCHF režima ishrane dozvoljeno je ponekad uzimati bobičasto voće, ali u manjim količinama.
Atkinsonova dijeta, poznata još i kao proteinska ili mesna dijeta, još je rigoroznija jer isključuje sve vrste voća. Osobe koje su na ovom režimu ishrane pogrešno percipiraju da bi trebalo da unose mnogo mesa i domaćih mesnih prerađevina, a malu količinu povrća – trebalo bi da rade upravo obrnuto.
I keto, i LCHF i Atkinsonova dijeta podrazumijevaju isključivanje industrijskih šećera i svih vrsta žitarica.