U Lješnaskoj nahiji i Bjelopavlićima Petar Đurišić ima plantaže divljeg nara na deset hektara. Sorte koje gaji su različite a sve se radi o klonovima divljeg nara iz prirode.
–Plantažna proizvodnja divljeg šipka može da bude veoma unosan posao ukoliko mu se čovjek u potpunosti posveti i predano radi. Kao i za većinu zanimanja glavni uslov je da imate ljubav prema onome što radite, budete strpljivi i ne očekujete rezultate preko noći - rekao je Đurišić.
Kada je odlučio da se bavi proizvodnjom sadnica divljeg šipka Đurišić je konsultovao stručna lica i prihvatio njihove savjete vezano za uzgoj.
–Prva plantaža zasađena je prije pet godina. Sadnice su na površini od deset hektara, a u rasadniku imamo oko 200 hiljada stabala ovog voća. Najvažnija stvar osim kvalitetne selekcije je navodnjavanje.Tokom čitave razvojne faze voda je neophodna posebno tokom sušnih dana i na taj način kasnije dobijamo krupne i zdrave plodove. Do sada nismo imali dovoljno sredstava koje bi uložili u sistem za navodnjavanje ali radimo na tome - kaže Đurišić.
Sadnice proizvodi ne samo za svoje potrebe već i za tržište, potražnja za njima je sve veća, a u zavisnosti od starosti koštaju od dva i po do deset eura. Kada je došao na ideju da se bavi proizvodnjom sadnica divljeg šipka ljudi iz njegovog najbližeg okruženja su bili skeptični i nisu vjerovali da ovaj posao može da zaživi. Međutim, vremenom su se razuvjerili, počeli da sade ovo voće i već imaju po nekoliko sadnica.
–Kada sam odlučio da se posvetim gajenju divljeg nara bliski ljudi iz okruženja su mi govorili da od toga nema koristi, da je to suluda ideja, da ovog voća ima na svakom koraku međutim bio sam odlučan i nisam odustao od svog cilja.Čitava porodica je uključena u rad i u ovom poslu ne možete brzo da zaradite novac.Ko god želi da se bavi uzgajanjem šipka,a da odmah zaradi novac neka ne započinje posao - poručuje Đurišić.
Divlji šipkovi se mogu saditi tokom čitave godine,a da bi uzgajivač imao ozbiljan prihod mora da prođe deset godina,jer su tada u punom rodu.Poznata je činjenica da je ovo voće jedno od najbogatijih izvora vitamina C,a koristi se za pripremu čaja, marmelada, sirupa, likera, vina i brašna.
On smatra da u centralnom i južnom dijelu Crne Gore gdje može da uspijeva divlji šipak ne postoji isplativije kulture za uzgajanje.
–Uzgajanjem sadnica divljeg šipka ovdje se ozbiljnije bavi dvoje ili troje ljudi i suština je proizvesti kvalitatan sadni materijal.To su sve klonovi divljeg šipka selektovani iz prirodne populacije,napravili smo matični zasad,a imamo otprilike osam klonova pomoću kojih pravimo novi sadni materijal i radimo dalje na proizvodnji novih sorti.Postoje različiti modeli i uzgojni oblici,a ono što mi preporučujemo je sadnja dva i po sa tri i po metra. Ukoliko nema dovoljno radne snage pustite ga da se formira kao žbun,a ukoliko ima radne snage orezivati ga na stablu. Prinosi šipka u plantažama kod punog roda mogu da budu 50 do 60 tona po hektaru,a prosječna težina ploda je oko 160 grama.Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera je redovna rezidba od koje dosta zavisi kvalitet plodova.Ako su pravilno orezani jedan radnik može dnevno da ubere od 800 do hiljadu kilograma ploda - navodi Đurišić.
Pripremajući teren za sadnju naš sagovornik ističe da on i njegova porodica od gologa kamena prave najplodniju zemlju.Naredne godine planiraju da gaje određen broj ovaca koje će čistiti i đubriti plantaže i sprečavati požare.
Od sadašnjeg roda koji je skroman proizvodi sok koji je prošao sve moguće analize, sadrži najmanji procenat dodatog šećera i proizveden je od plodova isključivo zdravog i zrelog šipka.
D.M.V.

Čaj od kore

Osim gajenja sadnica porodica Đurišić se bavi proizvodnjom čaja od kore divljeg šipka na specifičan tehnološki način, a napitak je veoma zdrav, jer izbacuje sve otrovne toksine iz organizma.
–Pored proizvodnje čaja i soka od šipka trenutno radimo na farmakološkoj paleti proizvoda cijelog ploda divljeg šipka,a da bismo napravili fabriku za proizvodnju moramo da imamo dovoljno plodova. Sarađujemo sa ljudima iz inostranstva, među njima su Nebojša Menković iz Instituta za proučavanje ljekovitog bilja „Josif Pančić” iz Beograda i Ferijal Varasteks iz Irana od koje smo dobili 11 iranskih proizvoda od šipka koji su odlični.Proizvode od nara možemo i mi ovdje da proizvodimo i to nam je primarni cilj u narednom periodu - kazao je Đurišić.

Brašno od šipka

Malo je poznato da se divlji nar može koristiti i u pekarskoj industriji.
–Od suvih sjemenki šipka se može dobiti brašno koje se kao mješavina može upotrebljavati i u proizvodnji pekarskih proizvoda - rekao je Đurišić.


Izbjegava kalemljenje

Kada je riječ o sadnicama Đurišić navodi da ih razvijaju iz reznica i da izbjegavaju postupak kalemljenja.
–U tom slučaju plodovi kasnije rađaju i u kratkom roku ne mogu proizvesti veliku količinu sadnog materijala, a nema radne snage koja je obučena za taj dio posla – navodi Đurišić.