Odbornik Demokratskog fronta u Skupštini Glavnog grada Nikola Bajčetić tužio je državu zbog nedjelotvorne istrage u slučaju policijske torture prilikom protesta u oktobru 2015. godine.
Bajčetić je bio žrtva policijskog batinanja 17. oktobra 2015. godine, što su potvrdili i državni organi pokrećući istragu u kojoj on ima status oštećenog. Ipak, tri godine kasnije tužilaštvo nema rezultate u istrazi, pa je Bajčetić podnio tužbu protiv države, tražeći naknadu nematerijalne štete u iznosu od 10.000 eura.
U tužbi piše da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici delegiralo identifikaciju izvršilaca Upravi policije, čiji su službenici zlostavljali Bajčetića.
– Državni tužilac nije lično saslušao nijednog pripadnika Posebne jedinice Uprave policije, pa čak ni dva policijska službenika za koja se, na osnovu sačinjene službene zabilješke, bez sumnje znalo da su kritičnog dana bili na mjestu događaja i preduzimali radnje u odnosu na tužioca – piše u tužbi, uz napomenu da nije saslušan nijedan svjedok.
Bajčetić je za „Dan” kazao da je ovo četvrta tužba koju je podnio protiv države.
– Neotkrivanje uniformisanih batinaša koji su odgovorni za moje prebijanje predstavlja slabost institucija, koje su dužne da iste otkriju i procesuiraju. S druge strane, priznajem da sam se navikao na ignorisanje mog slučaja od strane pojedinih medija i civilnog sektora još od samog početka. Takav licemjerni odnos od grantopreža, koji su dužni da se bave ljudskim pravima i slobodama već odavno me ne iznenađuje jer za njih, pretpostavljam, nisam dovoljno „građanski”. Ovo je četvrta tužba koju sam podnio protiv MUP-a, a vezano za nedjelotvornu istragu. Podsjećam da je prvostepeni sud po mojoj prvoj tužbi za naknadu nematerijalne štete djelimično usvojio moj tužbeni zahtjev, te da je u presudi konstatovano da sam bez sumnje zlostavljan i prebijen, što je utvrđeno na osnovu video-materijala i medicinske dokumentacije, te da su mi povrijeđeni čast i ugled. Očekujem da će Viši sud uskoro donijeti presudu – kazao je Bajčetić za „Dan”.
Tužba je podnesena pošto je država prekršila obavezu da u najkraćem roku sprovede nepristrasnu istragu u slučajevima zlostavljanja i torture.
U tužbi ja navedeno da je Bajčetić, u skladu sa političkim angažovanjem u partiji, bio učesnik mirnog protesta koji je 27. septembra 2015. počeo ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Spornog 17. oktobra, oko 5.30, primio je poziv od političkog direktora strane Dejana Vujisića, koji ga je obavijestio da policija uz asistenciju Komunalnoj policiji uklanja šatora i bine ispred Skupštine. Pozvao ga je da hitno dođe, a on je tokom razgovora čuo viku i zapomaganje. Kada je došao na mjesto dešavanja, vidio je da na jednom mjestu policija zamahuje pendrecima i udara ljude, pa je odlučio da se uputi ka njima da im pomogne. Kretao se vrlo sporo, a policajci su čim su ga vidjeli počeli pendrecima da udaraju po vozilu. Odmah je zaustavio auto, a policija je nastavila da udara po vozilu. Neko od policajaca otvorio je njegova vrata na vozilu i odmah je počelo batinanje. Tortura se nastavila i kada su ga izvukli iz auta. Oko 20 policajaca, kako je navedeno u tužbi, oborilo ga je na asfalt, nastavljajući batinanje pendrecima i nogama. Nakon toga je priveden, a dok su čekali policijski „maricu”, policajce je pitao zašto biju građane koji ne pružaju otpor. Na ukazivanje ljekarske pomoći odvezli su ga tek nakon šest sati, i to pošto se žalio na jake bolove.
Advokat Andrijana Razić uz tužbu je dostavila ljekarske nalaze u kojima je konstatovano da je Bajčetić primio najmanje 11 udaraca po tijelu, usled čega je zadobio više povreda. Takođe, vještak mašinske i saobraćajne struke utvrdio je da je prilikom policijske torture Bajčetićevo vozilo u potpunosti uništeno, odnosno da je nastala totalna materijalna šteta.
U tužbi je naglašeno da zakonski akti kako Crne Gore, tako i međunarodni zahtijevaju hitnu istragu u slučajevima tortutre i otkrivanje počinilaca krivičnog djela bez odlaganja. Navedeni su i brojni slučajevi u kojima su sudovi, pozivajući se na međunarodne akte, utvrdili da je država počinila propuste kada nije otkrila državne službenike koji su zlostavljali građane i prema njima se ponašali nečovječno.M.V.P.

Žrtva prekomjerne upotrebe sile

Savjet za kontrolu rada policije i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdili su da je Bajčetić bio žrtva prekomjerne upotrebe sile od strane policije. U izvještaju ombudsmana navedeno je da je Bajčetić bio žrtva lošeg postupanja policijskih službenika koji su prekomjerno primijenili fizičku silu prema njemu prilikom lišenja slobode i zlostavljali ga nečovječnim i ponižavajućim postupanjem. Utvrđeno je da su policajci van svake sumnje primijenili silu veću od one koja je bila potrebna, te da su brojčano i fizički bili mnogo nadmoćniji od Bajčetića, koji nije pružao otpor i kojeg su prebili dok je bio u bespomoćnom položaju.